Razlika između verzija stranice "Mikrokernel"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 10:
</ref> Godine 1969. njihov rad je rezultirao završetkom [[RC 4000 multiprogramming system|RC 4000 Multiprogramming Sisema]].
 
Nakon rada Brincha Hansena, mikrokerneli su razvijani od 1970-ih.<ref name="Wulf_74">.{{Cite journal|last=Wulf|first=William|last2=Cohen|first2=Ellis|last3=Corwin|first3=William|last4=Jones|first4=Anita|last5=Levin|first5=Roy|last6=Pierson|first6=C.|last7=Pollack|first7=Fred|date=June 1974|title=HYDRA: The Kernel of a Multiprocessor Operating System|journal=Communications of the ACM|volume=17|issue=6|pages=337-345|doi=10.1145/355616.364017}}</ref> Pojam mikrokernel se pojavljuje negdje oko 1981.<ref name="Rashid_81">{{Cite conference}}</ref> Mikrokerneli su bili zamišljeni kao odgovor na promjene u svijetu računara, i na nekoliko izazova prilagođavanja postojećih "monokernela" ovim novim sistemima. Stalno su se razvijali novi upravljački programi uređaja, protokoli, datotečni sistemi i drugi sistemi niskog nivoa, što je sputavalo razvoj, pa se tražio neki način izdvajanja ovih funkcija na korisnički prostor.
 
Iako je Appleov [[MacOS]], objavljen 2001. godine, koristio [[hibridni kernel]] pod nazivom [[XNU]], koji je bio kombinacija modifikovanog OSFMK 7.3 kernela sa kodom iz BSD UNIX-a.<ref>{{Cite AV media}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://developer.apple.com/library/mac/#documentation/Porting/Conceptual/PortingUnix/glossary/glossary.html#//apple_ref/doc/uid/TP40002859-TPXREF101|title=Porting UNIX/Linux Applications to Mac OS X|publisher=Apple|accessdate=26 April 2011}}</ref> Ovaj kernel se također koristi u [[iOS]], tvOS i watchOS. Od 2012. [[GNU Hurd|GNU Hurd,]] baziran na Machu, također je funkcionalan i uključen u testne verzije [[Arch Linux|Arch Linuxa]] i [[Debian|Debiana]] .
 
Mikrokerneli su blisko povezani sa egzokernelima.<ref name="Liedtke_96">{{Cite journal|last=Liedtke|first=Jochen|date=September 1996|title=Towards Real Microkernels|journal=Communications of the ACM|volume=39|issue=9|pages=70–77|doi=10.1145/234215.234473}}</ref> Oni takođe imaju zajedničkih karakteristika sa [[Hipervizor|hipervizorima]], <ref name="Heiser_UL_06">{{Cite journal|last=Heiser|first=Gernot|last2=Uhlig|first2=Volkmar|last3=LeVasseur|first3=Joshua|date=January 2006|title=Are Virtual-Machine Monitors Microkernels Done Right?|url=http://os.ibds.kit.edu/65_747.php|format=PDF|journal=ACM SIGOPS Operating Systems Review|publisher=ACM|volume=40|issue=1|pages=95–99|doi=10.1145/1113361.1113363}}</ref> s tim da su oni specijalizovani su za podršku [[Virtualna mašina|virtualnim mašinama]].