Razlika između verzija stranice "Hidrogenacija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Vanjski linkovi: de-Yahadzizacija
No edit summary
Red 1:
'''Hidrogenacija''' ili '''hidrogenizacija''' – za liječenje [[vodik]]om – je [[hemijska reakcija]] između molekulskog vodika (H<sub>2</sub>) i drugog spoja ili elementa, obično u prisustvu [[kataliza|katalizatora]] kao što su: [[nikl]], [[paladij]] ili [[platina]]. Proces se obično odvija [[redoks|redukcijom]] ili [[saturacija (hemija)|zasićenjem]] [[organsko jedinjenje|organskih jedinjenja]]. Hidrogenacija obično predstavlja dodatak parova atoma [[vodik]]a, kada nastaje nova molekula, koja je obično [[alken]].
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
'''Hidrogenacija''' ili '''hidrogenizacija''' – za liječenje [[vodik]]om – je [[hemijska reakcija]] između molekulskog vodika (H<sub>2</sub>) i drugog spoja ili elementa, obično u prisustvu a [[kataliza | katalizatora]], kao što su [[nikl]], [[paladij]] ili [[platina]]. Proces se obično odvija [[redoks| redukcijom]] ili [[saturacija (hemija) | zasićenjem]] [[organsko jedinjenje|organskih jedinjenja]]. Hidrogenacija obično predstavlja dodatak parova atoma [[vodik]]a, kada nastaje nova molekula, koja je obično [[alken]]. Za ovu reakciju potrebni su i korisni [[katalizator]]i, a nekatalizirana hidrogenacija se odvija samo na vrlo visokim temperaturama. Hidrogenacija reducira smanjuje [[dvostruka veza| dvostruke0dvostruke]] i [[Trostruka veza | trostruke]] veze u [[ugljikovodik|ugljikovodicima]].<ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8</ref><ref>Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
 
Zbog važnosti vodika, brojne hemijske reakcije su povezane i razvijene za njegovu upotrebu. Većina hidrogenacija koristitikoristi plinoviti vodik (H<sub>2</sub>), ali neke uključuju i alternativne izvore vodika, a ne H<sub>2</sub>: ovi procesi se nazivaju [[transfer hidrogenacija|transferne hidrogenacije]]]. Obrnuta reakcija, uklanjanjeprilikom koje dolazi do uklanjanja vodika iz molekula, zove se [[dehidratacija]]. Reakcija u kojoj se razlažu veze, a dodaje vodik zove se [[hidrogenoliza]], reakcijai predstavlja reakciju u kojoj može nastati veza ugljik-ugljik i ugljik-heteroatom ([[kisik]], [[dušik]] ili [[halogen]]). HidrogenacijeHidrogenacija se razlikuje od [[protonacijaProtonacija|protonacije]] ili [[hidrid]]a. OsimTokom toga:hemijske ureakcije hidrogenacijihidrogenacije, proizvodi imaju isti električni naboj kao ireaktanti.
 
HidrogenacijHidrogenacija [[nezasićene masti|neztasićenih masti]] proizvodi [[zasićene masti]]. U slučaju parcijalnedjelimične hidrogenacije, mogu biti generiranenastati [[trans masti]].
 
== Proces ==
Hidrogenacija ima tri komponente, u [[saturacija (hemija) | nezasićenim]] podlogama, vodikvodiku (ili izvor vodikavodiku) i, po pravilu je katalizator. [[redoksRedoks |Redukcijska]] reakcijireakcija se provodi na različitim temperaturama i pritiscima, u zavisnosti od podloge i aktivnosti katalizatora.
 
=== Podloge ===
Adicija H<sub>2</sub> na alk''e''ne daje jedan [[Alkan | alk''a''n]] u prototipskoj reakciji:
:RCH = CH<sub>2</sub> + H <sub>2</sub>→ RCH<sub>2</sub>CH<sub>3</sub>(R = [[alkil]], [[aril]])
Hidrogenacija je osjetljiva na prostorne prepreke, što objašnjava selektivnost za reakciju sa [[egzocikličnost|egzocikličnim]] dvostrukim vezama, ali ne i unutrašnjim dvostrukim vezama.
IlustrativanDobar primjer hidrogenacije je reakcija je dodavanja vodika u [[maleinska kiselina|maleinsku kiselinu]] zatokom formiranjekoje nastaje [[sukcinska kiselina|sukcinskeBrojne]]. Brojne su važne primjene ovogove hemijske reakcije u: [[petrokemijskePetrohemija|petrohemijskoj]] nalaze se u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.
:[[Datoteka: SuccPdH2.png | 340px | lijevo | Hidrogenacija maleinske kiseline.]]
Važna karakteristika hidrogenacije alkena i alkina, ite homogeno i heterogeno katalizirane verzije, je da se vodik javlja sakod "[[sin adicija|sin adicije]]", sa vodikom koji ulazi iz najmanje ometane strane. .<ref>''Advanced Organic Chemistry'' Jerry March 2nd Edition</ref>
 
 
Red 25:
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Komentar'''
|-
| [[Alken]], R<sub>2</sub>C=CR'<sub>2</sub> || [[Alkan]], R<sub>2</sub>CHCHR'<sub>2</sub> || Mnogi katalizatori, jedna od aplikacijaprimjena je [[margarin]].
|-
| [[Alkin]],RCCR || Alken, cis-RHC=CHR '||Više-hidrogenacije papri čemu alkan može biti problematičan.
|-
| [[Aldehid]],RCHO || Primarni [[alkohol]],RCH<sub>2</sub>OH || LakeLahke podloge.
|-
| [[Keton]],R<sub>2</sub>CO ||Sekundarni [[alkohol]], R<sub>2</sub>CHOH || Više izazovno nego Rcho, prohiralni za nesimetrični keton.
|-
| [[Ester]],RCO<sub>2</sub>R'||Dva alkohola, RCH<sub>2</sub>OH + R'OH || Izazovne podloge.
|-
| [[Imin]], RR'CNR"||Amin, RR'CHNHR" || Lahke podloge, često koriste transfer hidrogenaciju, stvarni prekursor je N-protoniziran.
|-
| [[Amid]], RC(O)NR'<sub>2</sub> || Amin, RCH<sub>2</sub>NR'<sub>2</sub> || Izazovne podloge.
|-
| [[Nitril]], RCN || Primarni amin, RCH<sub>2</sub>NH<sub>2</sub> || U nekim slučajevima, proizvod amin reaktivan je prema prekursoru nitrilu.
|-
| [[Nitro spoj |Nitro]], RNO<sub>2</sub> ||Amin, RNH<sub>2</sub> || Komercijalne aplikacijeprimijene koristepri heterogenekorištenju heterogenih Ni i Ru katalizatore;katalizatora, a glavna aplikacijaprimjena je [[anilin]].
|-
|}
Red 49:
* [[Dehidratacija]]
 
== Reference ==
{{Refspisak}}