Razlika između verzija stranice "Narod"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
oznaka: poništenje |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Narod''' je mnoštvo ljudi koje se smatra cjelinom, kao što je slučaj sa etničkim grupama ili etnicitetima, ali to se razlikuje od pojma nacije koja je više apstraktno, a još široko politički definirana. Kolektivno, na primjer, savremeni frizijci i Danci su dva srodna germanska naroda, dok su razne bliskoistočne etničke grupe često lingvistički kategorizirane kao semitski narodi.<ref>Anthony Smith: National identity, London, 1991.</ref>
Skupinu koja se označava kao narod osobito izdvajaju:
* kolektivno vlastito ime,
* [[mit]] o zajedničkim precima,
* zajednička historijska sjećanja,
* jedan ili više razlikovnih elemenata zajedničke [[kultura|kulture]]
* povezanost s određenom "domovinom",
* osjećaj solidarnosti kod značajnih dijelova populacije
U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]], kao i ostalim [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]], riječ "narod" je etimološki povezana sa srodnošću, [[rod]]om, porijeklom. U savremenoj se [[antropologija|antropologija]] i [[sociologija|sociologiji]] često koriste pojmovo etnosa i etniciteta, koji vuku korijen od [[grčki|grčke]] riječi ''etnos'' (ἔθνος) koja označava bilo koji skup (čak npr. i stado).
==Historija termina==
U početku se pojam narod koristio u definiciji blisko povezanih grupa, koje su se takođe nazivale "plemenima", u biblijskoj literaturi, "rodovima", koji su bili podijeljeni na "plemena", itd. Nakon toga, posebno sa pojavom državnih entiteta, reč je počela da dobija nejasnije značenje. Naprimjer, [[Rimljani]] su u [[Gali]]ma, [[Franci]]ma, [[Nijemci]]ma, [[Dačani]]ma ujedinili brojna plemena — ''varvare''. U isto vrijeme, Rimljani su bili svjesni svoje unutarnje podjele na desetke velikih i malih rodova, o čemu svjedoče brojne rimske "hronike". Naprimjer, moderni grad [[Pariz]] osnovali su ''parisiasi'' . Često je jezik bliskosti postao objedinjujuća osobina. Tako, najprije [[Grci]], a zatim i Rimljani su sve druge narode nazvali [[onomatopeja|onomatotopom]] "barbaros", što je imitacija neshvatljivog govora. Slično tome, među istočnim [[Slaveni]]ma, [[kijev]]ski monah Nestor Kroničar je koristio kao objedinjujuću ili razlikovnu osobinu "jezika". Postojala su potpuno čudna imena drugih naroda, koje su dali stranci.
Pojavom ranih država, čije je stvaranje prvobitno provodila jedna ili više blisko povezanih grupa (narodi), postojala je tendencija da se u ime takvog naroda nazove nacionalno-teritorijalno udruženje. Vremenom, zapljenom susjednih zemalja i podređenošću naroda koji su ih naselili, postala je praksa da se novoformirana mješovita skupina naziva imenom osvajačkog naroda. Naprimjer, istočno-slavenski zapisi osvajača koji su napali sa Istoka nazvani su "Tatari". Kasnije je ime zamijenjeno imenom vladajućeg naroda "Mongoli" (u kineskim hronikama ''Men-gu'', ''Men-gu-li'', ''Men-wa'') i kombinovanim "Mongolo-Tatarima" ili "Tataro-Mongolima".
Tako:
#Imenovanjem "starih Grka" brojni narodi trebaju biti shvaćeni kao ujedinjeni kulturom helenizma i jezika, a nikako etničkim (krvnim) srodstvom. Stanovnici Hersonskog polisa na [[Krim]]u dali su zakletvu da neće dati grad "niti varvaru ni helenu", jer su bili etnički imigranti iz [[Mala Azija|Male Azije]] (sada [[Turska]]).
#Potpuno upoznati sa istorijom i kulturom drugih naroda, i danas se svi građani "Ujedinjenog Kraljevstva" nazivaju "engleskim", iako se [[Škotska|škotski]], [[Vels|velški]], [[Irska|irski]] i drugi narodi koji žive na britanskim ostrvima, naravno, ne smatraju državlanima Britanske krune. Slično tome, građani [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] sebe nazivaju [[Nijemci]]ma (''Deutsch''), ali su to ustvari [[Bavarci]], [[Sasi]] i drugi narodi. Živeći u drugim zemljama, oni također koriste ovu riječ za samoidentifikaciju. Mnogi [[Francuzi]] znaju sebe kao [[Normani|Normane]], [[Bretonci|Bretonce]], [[Valonci|Valonce]] i dr., ali su patriote svoje države.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak etnonima]]
*[[Nacija]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* http://www.un.org/en/documents/charter/chapter1.shtml
| |||