|
[[Datoteka:Biological classification L Pengo bs.svg|mini|desno|200px|[[Taksonomija|Taksonomska]] hijerarhija živih bića.]]
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
[[Datoteka:BiologicalPhylogenetic classification L Pengo bstree.svg|mini|desno|200px300px|[[TaksonomijaFilogenetika|TaksonomskaFilogenetičko]] hijerarhijadrvo živih bićaživota.]]
'''Takson''' (iz: '''[[taksonomija]]) – u [[biologija|biologiji]] – je skup jedne ili više [[populacija]] [[organizam]]a ili grupa od kojih [[taksonomija|taksonomi]] formiraju stvaraju jedinicu određenog ranga. ▼[[Datoteka:Phylogenetic tree.svg|mini|desno|300px|[[Filogenetika|Filogenetičko]] drvo života]]
▲'''Takson''' (iz: '''[[taksonomija]]) – u [[biologija|biologiji]] – je skup jedne ili više [[populacija]] [[organizam]]a ili grupa od kojih [[taksonomija|taksonomi]] formiraju jedinicu određenog ranga.
Termin Naziv '''taksonomija''', a time i '''takson''', izvedeni su iz [[grčki jezik|grčke riječi]] άττειν - ''tatein'' = redanje, uređivanje.
Iako to nije nužno (jer je klasifikacija obično poznata po određenom imenu), posmatranom taksonu se, uz naziv, daje poseban rang, pogotovo ako i kada se prihvata ili se zasniva. Za taksonome, međutim, nije neuobičajeno da ostanu u sukobu nad onim što pripada klasifikaciji i kriterijima za raspoređivanje određenih grupa. Ako se taksonu daje formalno [[naučno ime]] , njegova upotreba se tada temelji na jednom od kodova nomenklature, koji propisuju koje je naučno ime ispravno za određenu grupu.
Iako mu je prethodila [[Carolus Linnaeus|Linnaeusova]] ''Systema Naturae'' (10. izdanje, [[1758]].)<ref>{{cite web |last=Quammen |first=David |title=A Passion for Order |publisher=''National Geographic Magazine'' |date=1. 6. 2007 |url=http://ngm.nationalgeographic.com/print/2007/06/linnaeus-name-giver/david-quammen-text |accessdate=29. 5. 2015}}</ref> i neobjavljeni rad Bernarda i Antoine Laurent de JussieuJussieua, pojam jedinica "prirodnog sistema", zasnovan na biološkoj klasifikaciji je prvi put bio široko dostupan za objavljivanju uobjavljivanje [[1805]]. Bilo je u uvodu u trećeg izdanja [[Jean-Baptiste Lamarck]]ove ''Flore Françoise'', u [[Augustin Pyramus de Candolle|Augustin Pyramus de Candolleovoj]] knjizi ''Principes élémentaires de botanique'' ([[Bosanski jezik|bosanski]], Osnovni principi botanike) gdje je izložen sistem za "prirodnu klasifikacijupodjelu" biljaka. Od tada, sistematičari su nastojali da se izgradi precizna klasifikacijapodjela koja bi obuhvataobuhvatala [[bioraznolikost|raznolikost života]]. Danas se obično uzima da je "dobar" ili "koristan" onaj takson koji odražava [[evolucija|evolucijske]] veze odnose.
Mnogi moderni sistematičari, kao što su zagovornici [[filogenetska nomenklatura|filogenetskih nomenklaturenomenklatura]], koristitekoristili [[kladistika|kladističke]] metode koji zahtijevaju da taksoni budu monophyletskimonofiletski (svi potomci istog pretka). Njihova osnovna jedinica, stoga je [[kladus]], prije nego takson. Među onima koji rade sa savremenim taksonomataksonima po tradicionalnoj Linneovskoj (binomnoj) nomenklaturi , međutim, predlažu i taksone koji znaju biti parafiletski.<ref>{{cite journal |title=Phylogeny as a Central Principle in Taxonomy: Phylogenetic Definitions of Taxon Names |author=de Queiroz, K & J Gauthier |journal=Systematic Zoology |volume=39 |issue=4 |year=1990 |pages=307–322 |url=http://vertebrates.si.edu/herps/herps_pdfs/deQueiroz_pdfs/1990deQ_GauSZ.pdf |format=PDF |doi=10.2307/2992353 |jstor=2992353}}</ref> Primjer dobro uspostavljenog taksona koji nije i kladus je klasa ''Reptilia'' ([[gmizavci]]).
==Historija==
Izraz takson je prvi put koristio [[Adolf Meyer-Abich]], [[1926]]. Godine, za životinjske grupe. Za biljke, to je predložio [[Herman Johannes Lam]], [[1948]]., a usvojen je na VII Međunarodnom botaničkom kongresu, održanom [[1950]].<ref>Naik, V. N. (1984). ''Taxonomy of Angiosperms''. Tata McGraw Hill, New Delhi, str. 2.</ref> ▼Pojmovnik ''Međunarodnog kodeksa Zoološki nomenklature'', skr. IKZN, ([[1999]].) definira:<ref>IKZN (1999) [http://www.iczn.org/iczn/index.jsp?booksection=glossary&nfv=true&mF= Međunarodni kodeks Zoološke nomenklature. Glosar]. ''International Commission on Zoological Nomenclature''.</ref> ▼*"Takson, (pl. taksoni), n. je taksonomska jedinica, bez obzira da li je imenovana ili ne: tj. [[populacija]] ili grupa populacija [[organizam]]a za koja se obično može zaključiti da su u filogenetskoj vezi i koji imaju zajednički izgled, koje se diferenciraju (QV) kao jedinice (npr. geografska populacija, rod, porodica red) od drugih takvih jedinica. Jedan takson obuhvata sve uključene taksone nižeg ranga (QV) i individualne organizame. [...] " ▼
==Hijerarhija Historija ==
▲Izraz takson je prvi put koristio [[Adolf Meyer-Abich]] , [[1926]]. Godinegodine, za životinjske grupe. Za biljke , to isto je predložio [[Herman Johannes Lam]], [[1948]]., a usvojen je na VII Međunarodnom botaničkom kongresu, održanom [[1950]].<ref>Naik, V. N. (1984). ''Taxonomy of Angiosperms''. Tata McGraw Hill, New Delhi, str. 2.</ref>
Hijerarhija biološke klasifikacije uključuje osam velikih taksonomskih razina. Srednji manji rangovi nisu prikazani. Taksonu može biti dodijeljen taksonomski rang, najčešće (ali ne nužno) kada mu se daje formalno ime. ▼
''Chordata'' se formalno odnosi na bilo biološke domenu, ali tradicionalno se uvijek koristi za životinje, dok se ''divizija'' tradicionalno češće koriste za [[biljka|biljke]], [[gljiva|gljive]] itd. ▼▲Pojmovnik ''Međunarodnog kodeksa Zoološki nomenklature'', skr.skraċeno IKZN, ([[1999]].) definira:<ref>IKZN (1999) [http://www.iczn.org/iczn/index.jsp?booksection=glossary&nfv=true&mF= Međunarodni kodeks Zoološke nomenklature. Glosar]. ''International Commission on Zoological Nomenclature''.</ref>
▲* "Takson, ( pl.plural, taksoni), n. je taksonomska jedinica, bez obzira da li je imenovana ili ne: tj. [[populacija]] ili grupa populacija [[organizam]]a za koja se obično može zaključiti da su u filogenetskoj vezi i koji imaju zajednički izgled, kojekoji se diferenciraju (QV) kao jedinice ( npr.naprimjer, geografska populacija, rod, porodica , red) od drugih takvih jedinica. Jedan takson obuhvata sve uključene taksone nižeg ranga (QV) i individualne organizame. [...] "
== Hijerarhija ==
▲Hijerarhija biološke klasifikacijepodjele uključuje osam velikih taksonomskih razina. Srednji manji rangovi nisu prikazani. Taksonu može biti dodijeljen taksonomski rang, najčešće (ali ne nužno) kada mu se daje formalno ime.
▲''Chordata'' se formalno odnosi na bilo biološkekoji domenubiološki domen, ali tradicionalno se uvijek koristi za životinje, dok se naziv ''divizija'' tradicionalno češće koristekoristi za [[biljka|biljke]], [[gljiva|gljive]] itd.
Prefiks se koristi da se označi rangiranje manjeg značaja. Prefiks ''super'' ili ''nad'' ukazuje čin iznad, a prefiks ''sub'' ili ''pod'' ukazuje na rang ispod. U zoologiji prefiks infrastrukture pokazuje da je čin ispod pod. Na primjer, među dodatnim rangovima klase su ''superklasa'', ''podklasa'' i ''infraklasa''.
Pozicija je relativna i ograničene na određene sistematske sheme. Na primjerNaprimjer, jetrenjače su, u različitim sistemima klasifikacije,podjele grupiranegrupisane kao porodica, red, razred ili koljemokoljeno (''phylum''). Pristalice kladistike osporavaju upotrebu uskog skupa rangova. Na primjerNaprimjer, u okviru [[životinja]], koriste samo 10 tradicionalnih rangova (reguliranoregulisano IKZN) i životinjskih tipovavrsta (obično najviši čin u relevantnim taksonomskim radovima) često ne mogu adekvatno predstaviti evolucijsku historiju, kako postaje poznato sve više [[filogeneza|filognetskih]] loza. Osim toga, rang klasa dustadosta često nije evolucijska već fenetska ili parafiletska grupa i za razliku od onih hijerarhijskih rangova(razine roda, porodice i vrste po IKZN), obično se ne može napraviti monofiletski položaj pripadajućih taksona. To je dovelo do filogenetske taksonomije i tekućeg razvojaFilokodarazvoja ''Filokoda'' (''PhyloCode''), koji je predložen kao nova alternativa za zamijenuzamjenu Lineovske klasifikacijepodjele i upravljaju primjenoeprimjenom imena kladusa. Mnogi kladisti ne vide potrebu da se odstupi od tradicionalne nomenklature kako određuje IKZN, IKBN, itd.
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[Taksonomija]]
*[[Kladistika]]
*[[Biosistematika]]
[[Kategorija:Biološka terminologija]]
[[Kategorija:Biološka klasifikacija]]
| 