Razlika između verzija stranice "Mrtva priroda"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Yann (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Vincent Willem van Gogh 127.jpg|mini|250px|[[Vincent van Gogh]], ''[[Suncokreti (Van Gogh)|Suncokreti]]'', [[Uljane boje|ulje na platnu]], 1888.]]
'''Mrtva priroda''' (francuski: ''Nature{{fr|nature morte''}}; engleski:{{en|still ''Stilllife}}; Life'', njemački: ''{{de|Stilleben''}}) je [[Slikarstvo|likovni]] je motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, voće, divljač, ukrasni predmeti, posuđe, stijene, mrtve životinje i sl.slično) u [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]].
 
Motiv mrtve prirode, za razliku od [[Portret|portreta]] i [[Pejzaž u slikarstvu|pejzaža]], omogućavao je slikarima veću kontrolu [[Kompozicija (likovna)|kompozicijske]] postavke, te elemenata [[Harmonija|harmonije]] i [[proporcija]] u svrhu ostvarivanja umjetničkog sklada, koji seje tada smatraosmatran definicijom [[ljepota|ljepote]].
'''Mrtva priroda''' (francuski: ''Nature morte''; engleski: ''Still Life'', njemački: ''Stilleben'') je [[Slikarstvo|likovni]] motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, voće, divljač, ukrasni predmeti, posuđe i sl.) u [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]].
 
Motiv mrtve prirode, za razliku od [[Portret|portreta]] i [[Pejzaž u slikarstvu|pejzaža]], omogućavao je slikarima veću kontrolu [[Kompozicija (likovna)|kompozicijske]] postavke, te elemenata [[Harmonija|harmonije]] i [[proporcija]] u svrhu ostvarivanja umjetničkog sklada koji se tada smatrao definicijom ljepote.
 
== Historijski pregled ==
Mrtva priroda javlja se već u [[Antika|antici]]. Najznačajnija djela iz tog perioda nastala su u [[Pompeji|Pompejima]] i [[Herkulanum]]u. U [[Bizantijska umjetnost|bizantijskoj umjetnosti]] ima simboličnu i dekorativnu namjenu. [[Giotto di Bondone|Giotto]], prvi od slikara nakon antike, smatra "neživi svijet" dostojnim pune pažnje. Veće zanimanje za mrtvu prirodu javlja se u slikarstvu [[Renesansa|renesanse]]. Razvojni tok slikarstva u sjeverozapadnoj Evropi, počevši od [[Jan van Eyck|Jana van Eycka]], pa do [[Albrecht Dürer|Dürera]], uključuje slikanje mrtve prirode kao zasebne umjetničke vrste.
 
Mrtva priroda se javlja već u antici. Najznačajnija djela iz ovog perioda nastala su u [[Pompeji|Pompejima]] i Herkulanu. U Bizantijskoj umjetnosti ima simboličnu i dekorativnu namjenu. [[Giotto di Bondone|Giottobarok]], prvi od slikara nakon antike, smatra "neživi svijet" dostojnim pune pažnje. Veće zanimanje za mrtvu prirodu dolazi u slikarstvu renesanse. Razvojni tok slikarstva u sjeverozapadnoj Evropi počevši od [[Jan van Eyck|Jan van Eycka]] pa do [[Albrecht Dürer|Dürera]], uključuje slikanje mrtve prirode kao zasebne umjetničke vrste. U [[Barok|baroku]] mrtva priroda postaje posebna slikarska tema, a značajan procvat doživljava u flamanskom i holandskom slikarstvu 17. vijekastoljeća. U 18. vijeku dosežestoljeću mrtva priroda doseže visoku razinu u djelima francuskog slikara [[Jean Baptiste Siméon Chardin|Chardina]]. U 19. stoljeću [[Paul Cézanne]] je na tematici mrtve prirode rješavao je temeljne probleme slikarskog izraza i dvodimenzionalnosti slike. Između 1907. i 1909. godine [[Kubizam|kubisti]], pod vodstvom [[Pablo Picasso|Picassa]] i [[Georges Braque|Braquea]], razvili su mnogo dalje CezannovuCézanneovu ideju da je u prirodi sve oblikovano prema geometrijskim tijelima, te su, kao i on, pronašli da je mrtva priroda prikladna za eksperimente sas [[Perspektiva|perspektivom]].
 
Osim u [[Slikarstvo|slikarstvu]], [[Kiparstvo|kiparstvu]] i [[Grafika|grafici]], javlja se i u [[Fotografija|fotografiji]] i drugim oblicima suvremenogsavremenog umjetničkog izraza (instalacije, video, ambijentalna umjetnost).
 
== Literatura ==
* ''Enciklopedija likovnih umjetnosti'', [[Zagreb]], 1966.
 
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Pompejanischer Maler um 70 001.jpg|''Staklena posuda sa voćem'', zidno slikarstvo u [[Pompeji]], 70. prijep. našen. eree.
Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|[[Caravaggio]], ''Korpa[[Košara sas voćem (Caravaggio)|Košara s voćem]]'', ulje na platnu, 15971599.
Datoteka:Jean-Baptiste Siméon Chardin 029.jpg|[[Jean Baptiste Siméon Chardin]] ''Mrtva priroda'', ulje na platnu, 1750.
Datoteka:Naturaleza muerta con botellas, frutas y pan por Goya.jpg|[[Francisco Goya]], ''Mrtva priroda'', ulje na platnu, 1824-18261824–1826.
Datoteka:La Pendule noire, par Paul Cézanne.jpg|[[Paul Cézanne]], ''Crni mramorni sat'', ulje na platnu, 1869-18711869–1871.
Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 053.jpg|[[Rembrandt]], ''Odrani vo'', ulje na drvetu, 1655.
Datoteka:Cassatt Mary Lilacs in a Window 1880.jpg| [[Mary Cassatt]], ''Jorgovan na prozoru'', 1880.
Red 27:
 
{{Commonscat|Still life paintings}}
 
 
[[Kategorija:Likovna umjetnost]]