Razlika između verzija stranice "Kiseljak"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 56:
 
=== Ilirsko i Rimsko doba ===
U zaseoku Ukučevci je 1908. godine pronadena [[Iliri|ilirska]] kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. SeloU selu[[Podastinje]] je pravi historijski biser, jer su u njemupronađeni tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje [[bronzano doba]], a [[Gradine kod Kiseljaka|gradina]], kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo dr. [[Pavao Andelić]], spada medu najveće u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_Podastinje%20BOS,%20lkt.pdf |title=Spomenička cjelina i historijsko područje – prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju, općina Kiseljak |work=KONS.gov.ba |accessdate= 18. 5. 2017}}</ref>
 
Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u [[Fojnica|Fojnici]]. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).