Razlika između verzija stranice "Glicin"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = NCC(O)=O
Line 16 ⟶ 15:
| Dipolni moment =
}}
[[Datoteka:Glycine-zwitterion-2D-skeletal.svg|mini|250px|Dvopolni 2D
[[Datoteka:Glycine-3D-balls.png|mini|250px|3D
'''Glicin''' ('''Gly''' i '''G''') ili '''α-aminosirćetna kiselina''' je najjednostavnija, od 20
== Sinteza ==
Glicin
* Najvažniji put sinteze glicina je transformacija serina. Reakcija se odvija uz katalitičko djelovanje [[enzim]]a zvanog [[serin hidroksimetiltransferaza]], čija aktivnost zahtijeva učešće
* Glicin može
* Iz [[sarkozin]] (metil-glicina)
* Glicin može nastati i iz aminokiseline [[treonin]]a, pod uticajem enzima [[treonin aldolaza]], ali je značaj ove reakcije mali.
== Razgradnja ==
* Od
* Transaminacijom glicina sa α-ketoglutarnom kiselinom nastaju [[glioksalna kiselina|glioksalna]] i [[glutaminska kiselina]]. Zatim, oksidacijom glioksalne
* Jedan od najvažnijih puteva razgradnje glicina je cijepanje na [[ugljen dioksid]], [[amonijum|amonijev
== Kiselinsko-bazna svojstva i strukture==▼
[[File:Glycine-protonation-states-2D-skeletal.png|600px]]▼
▲== Kiselinsko-bazna svojstva i strukture ==
U vodenom rastvoru, glicin je amfoteričan: pri niskom [[pH]] molekule mogu imati pK<sub>a</sub> od oko 2.4, a na visokom pH gube [[proton]] pri pK<sub>a</sub> od oko 9.6 (preciznije pK<sub>a</sub> zavisi od temperature i [[ion]]ske snage). Priroda glicina u vodenoj otopini je istraživana i teorijskim metodima.<ref>{{cite journal |last1=Bonaccorsi |first1=R. |last2=Palla |first2=P. |last3=Tomasi |first3=J.|year=1984 |title=Conformational energy of glycine in aqueous solutions and relative stability of the zwitterionic and neutral forms. An ab initio study |journal=J. Amer. Chem. Soc |volume=106 |issue=7 |pages=1945–1950 |doi=10.1021/ja00319a008 }}</ref> Ispostavilo se da je u rastvoru odnos koncentracija dva izomera nezavisan i od analitičke koncentracije i od pH. Ovaj odnos je jednostavna ravnotežna konstanta za izomerizaciju:▼
▲U vodenom rastvoru, glicin je amfoteričan: pri niskom [[pH]] molekule mogu imati pK<sub>a</sub> od oko 2.4, a na visokom
:<math>K=\mathrm{ \frac {[H_3N^+CH_2CO_2^-]} {[H_2NCH_2CO_2H]}}</math>
Uočeno je, putem mikrotalasne spektroskopije, da su oba izomera glicina u plinskoj fazi.<ref>Suenram R. D., Lovas F. J. (1980): Millimeter wave spectrum of glycine. A new conformer. J. Amer. Chem. Soc., 102 (24): 7180–7184.</ref> Struktura čvrstog stanja je detaljno analizirana.<ref>Jönsson P.-G., Kvick Å. (1972): Precision neutron diffraction structure determination of protein and nucleic acid components. III. The crystal and molecular structure of the amino acid -glycine Precision neutron diffraction structure determination of protein and nucleic acid components. III. The crystal and molecular structure of the amino acid -glycine, B28 (6): 1827–1833.</ref>
Red 52:
* [[Serin]]a.
* [[Žučne kiseline]] proizvedene u [[Jetra|jetri]] konjugiraju sa glicinom i [[taurino]]m, pri čemu nastaju odgovarajuće (koljugirane) kiseline: [[glikoholna kiselina|glikoholna]], [[glikohenodeoskiholna kiselina|glikohenodokesiholna]], [[tauroholna kiselina|tauroholna]] i [[taurohenodeoskiholna kiselina]].
* Glicin je
== Poremećaji ==
* [[Glicinurija]] je povećano izlučivanje glicina u [[mokraća|mokraći]].
* [[Hiperglicinemija]] se ispoljava u povećanoj koncentraciji glicaina u [[krv]]i.
* [[Hiperoksalurija]] je
* [[Hipersarkozinemija]] nastaje zbog manjka enzima [[sarkozin oskidaza|sarkozin oksidaze]] u organizmu, usljed čega se sarkozin prekomjerno nagomilava. Ovo oboljenje uzrokuje
== Također pogledajte ==
*[[Aminokiselina]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Glycine}}
* [http://www.pdrhealth.com/drug_info/nmdrugprofiles/nutsupdrugs/gly_0127.shtml pdrhealth.com] {{en}}
|