Razlika između verzija stranice "Karboksilna kiselina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
 
Red 1:
[[Datoteka:CarboxylCarboxylic-3D-space-filling-labelledacid.pngsvg|mini|KalotniStrukturna modelformula karboksilne kiseline.]]
{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Carboxylic-acid-group-3D.svgpng|mini|StrukturnaŠtapićasti formulamodel karboksilne kiseline.]]
[[Datoteka:CarboxylicCarboxyl-acid3D-groupspace-3Dfilling-labelled.png|mini|ŠtapićastiKalotni model karboksilne kiseline.]]
[[Datoteka:Carboxyl-3D-space-filling-labelled.png|mini|Kalotni model karboksilne kiseline]]
'''Karboksilne kiseline''' su [[organske kiseline]] opće formule R-C[[Kisik|O]]O[[Vodik|H]], pri čemu je R- [[ugljikovodik|ugljikovodični]] lanac, a -COOH karboksilna grupa karakteristična za sve karboksilne kiseline.
 
Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline, zavisno od broja -COOH grupa. Dijele se na: zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilneKarboksilne kiseline su općenito [[slabe kiseline]] iako imaju oštar i neugodan miris.
 
== Nomenklatura karboksilnih kiselina ==
Karboksilne kiseline se imenuju tako da se ispred nastavka ''-ska kiselina'' doda ime [[alkani|alkana]] ovisno o broju ugljikovih atoma.<ref>[http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature/79/r79_24.htm Recommendations 1979]. Organic Chemistry IUPAC Nomenclature. Rules C-4 Carboxylic Acids and Their Derivatives.</ref> Tako će na primjernaprimjer, kiselina s tri [[ugljik|C]] [[atom]]a po alkanu propanu[[propan]]u biti imenovana ''propanska kiselina'' iako je njeno puno češće korišteno ime ''propionska'' ili ''[[mliječna kiselina'']] (jer juje nalazimo u [[Mlijeko|mlijeku]]).
 
{|class = "wikitable"
Line 32 ⟶ 31:
|7 || Enantična kiselina|| [[Heptanoična kiselina]] || CH<sub>3</sub>(CH<sub>2</sub>)<sub>5</sub>COOH ||
|-
|8 || [[Kaprilična kiselina]] || Oktanoična kiselina || CH<sub>3</sub>(CH<sub>2</sub>)<sub>6</sub>COOH || [[Kokos]] i [[mlijeko]]
|-
|9 || Pelargonična kiselina || [[Nonanoična kiselina]] || CH<sub>3</sub>(CH<sub>2</sub>)<sub>7</sub>COOH || [[Pelargonija]]
Line 60 ⟶ 59:
 
== Najpoznatije karboksilne kiseline ==
Karboksilnih kiselina ima mnogo vrsta. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:
* 1C - [[mravlja kiselina|metanska kiselina]] (mravlja kiselina) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazi se kod [[mravi|mrava]].
* 2C - [[sirćetna kiselina|etanska kiselina]] (acetatna, sirćetna kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>COOH, nalazi se u sirćetu.
Line 66 ⟶ 65:
* 4C - [[maslačna kiselina|butanska kiselina]] (maslačna kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazi se u užeglom [[maslac]]u ili [[čovjek|ljudskom]] znoju.
 
Isto vrijedi i za [[izomer]]e. Npr.Naprimjer, iz izobutana se gradi odgovarajuća izobutanska kiselina.
<pre>
CH3-CH-CH3 CH3-CH-CH3
Line 82 ⟶ 81:
Iznad deset ugljikovih atoma javljaju se takozvane [[masne kiseline]]. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i čvrstog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]].
 
==Vanjski linkoviReference ==
{{refspisak}}
 
{{Commonscat|Carboxilic acid}}
{{Funkcijska grupa}}