Pčela: razlika između verzija

Uklonjeno 4.014 bajtova ,  prije 3 godine
Odbijene posljednje 2 izmjene teksta korisnika Razumipamet i 89.146.153.149 i vraćeno na izmjenu 2914411 korisnika C3r4
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
(Odbijene posljednje 2 izmjene teksta korisnika Razumipamet i 89.146.153.149 i vraćeno na izmjenu 2914411 korisnika C3r4)
'''Pčela''' je vrsta [[insekt|insekata]] iz reda opnokrilaca (''Hymenoptera''). Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakuplja [[cvijetni polen]], kao izvor bjelančevina i cvijetni [[nektar]] kao izvor ugljenih hidrata. Na [[Zemlja|Zemlji]] postoji oko 20 000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim područjima svijeta izuzev [[Antarktik]]a. Veličina pčele se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje.
 
'''Pčele''' su leteći kukci, bliski srodnici bumbara, a dalji osa i mrava.
 
Na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela, te se nalaze na svim kontinentima osim Antarktike. Hrane se nektarom primarno kao izvorom energije, te peludom, kao izvorom proteina.
 
'''Pčela''' ima bilateralno simetrično i kolutićavo tijelo. Kolutići su srasli u tri funkcionalne skupine: glava, prsa i zadak.
 
Na glavi se nalazi par ticala i sa svake strane po jedno složeno oko. S donje strane glave nalazi se usni organ prilagođen uzimanju nektara iz plodnice cvijeta. Prsa čine tri odvojena kolutića. Na svakom se s donje strane nalazi po jedan par nogu. Na drugom i trećem kolutiću nalazi po jedan par krila za letenje, pri čemu je drugi par krila manji. Kod nekih vrsta, krila su toliko mala da je nemoguće letjeti.
 
Dominantna vrsta apis mellifera podrijetlom iz Afrike, naselila se u Mediteranske zemlje i Europu prije nego što se nastanila u Aziji, Australiji i Sjevernoj Americi
 
<br />
 
== Evolucija pčela medarica ==
Preci pčela su ose porodice Crabronidae, koji su bili grabežljivci drugih insekata. Moguće je da je prelazak sa insektnog plijena na plijen insekata koji su se hranili polenom ili hranjivim tvarima na cvijetu i stoga djelomično prekrivenim polenom kada su hranjene larve osa. Moguće je da se isti evolucioni scenario pojavio među osama porodice Vespoide, gde su se razvile polenskeose i predatorske ose. Do nedavno, najstariji fosil pčele pronađen je u ćilibaru (fosilizirana biljna smola) u New Jersey-u,
 
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Genetics, istraživači sa Univerziteta Uppsala predstavljaju prvu globalnu analizu varijacija genoma pčela. Nalazi pokazuju iznenađujuće visok nivo genetske raznolikosti kod pčela i ukazuju na to da vrsta najvjerovatnije potječe iz Azije, a ne iz Afrike kao što se ranije mislilo.
 
Pčela (Apis mellifera) je od suštinske važnosti za čovječanstvo. Jedna trećina naše hrane zavisi od oprašivanja voća, orašastog voća i povrća pčelama i drugim insektima. Veliki gubici pčelinjih kolonija posljednjih godina su glavni razlog za zabrinutost. Pčele se suočavaju sa prijetnjama od bolesti, klimatskih promjena i praksi upravljanja. Za borbu protiv ovih prijetnji važno je razumjeti evolucijsku povijest medonosnih pčela i kako su one prilagođene različitim okruženjima širom svijeta.
 
Neočekivani rezultat je bio da medonosne pčele potiču od drevne loze pčela koje se gnijezde u šupljinama i koje su stigle iz Azije prije otprilike 300.000 godina i brzo se proširile širom Evrope i Afrike. Ovo je u suprotnosti sa prethodnim istraživanjima koja ukazuju da pčele potiču iz Afrike.
 
"Evolucijsko stablo koje smo konstruisali iz sekvenci genoma ne podržava porijeklo iz Afrike, ovo nam daje novi uvid u to kako se medonosne pčele šire i koje su se prilagodile staništima širom sveta", kaže Matthew Webster.
 
Skriveni u obrascima varijacije genoma su signali koji ukazuju na velike ciklične fluktuacije u veličini populacije koje odražavaju povijesne obrasce glacijacije (stvaranje, pomjeranje ili povlačenje glečera). Ovo ukazuje da su klimatske promjene snažno utjecale na populacije pčela u prošlosti.
 
"Čini se da su se populacije u Evropi tokom ledenih doba smanjile, dok su se afričke populacije u to vrijeme proširile, što ukazuje na to da su okolinski uvjeti bili povoljniji", kaže Matthew Webster.
 
Istraživači su takođe identifikovali specifične mutacije u genima važnim za adaptaciju na faktore kao što su klima i patogeni, uključujući one koji su uključeni u morfologiju, ponašanje i urođeni imunitet.
 
"Studija pruža nove uvide u evoluciju i genetsku adaptaciju, i uspostavlja okvir za istraživanje bioloških mehanizama koji stoje iza otpornosti bolesti i adaptacije na klimu, znanje koje bi moglo biti od vitalnog značaja za zaštitu pčela u svijetu koji se brzo mijenja", kaže Matthew Webster.
 
Izvor: ''Nature Genetics'', 2014; DOI: 10.1038/NG.3077
<br />
== Podjela pčela ==
 
73.705

izmjena