Razlika između verzija stranice "Sarajevo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 53:
'''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|accessdate=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]].
 
Sarajevo je vodeći politički, društveni i kulturni centar u Bosni i Hercegovini i istaknuti kulturni centar na Balkanu. Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. ToJedan je jedan od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, kojiu neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke imareligije: [[Džamija|džamijudžamija]], [[Rimokatolička crkva|katoličkukatolička crkvucrkva]], [[Pravoslavna crkva|pravoslavnupravoslavna crkvucrkva]] i sinagogu u neposrednoj blizini[[Sinagoga|sinagoga]]. Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa Istočnim Sarajevom bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |accessdate=15 September 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |accessdate=15 September 2011}}</ref>
 
== Etimologija ==
Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor riječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}}
 
== Geografija ==