Razlika između verzija stranice "Samoa"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 31:
== Historija ==
Prvi poznati stanovnici ostrvlja Samoa došli su otprilike 1000 godine p.n.e. iz područja [[Tonga|Tonge]] i bili su pripadnici lapitske kulture. U razdoblju od od 950. – 1250. Samoa je bila pod vlašću kraljeva Tonge. Evropski pomorci otkrili su Samou početkom 18. vijeka kada je ovdje pristao [[Holandija|holandski]] moreplovac [[Jacob Roggeveen]] (1722.) Tek 40 godina nakon, 1768., na ostrvlje je stigao i francuski pomorac [[Louis Antoine de Bougainville]]. Od početka 19. vijeka na ostrvo pristižu evropski misionari s ciljem širenja hrišćanske vjere na tom području. Prvi među njima bili su [[Protestantizam|protestantski misionari]] koji započinju svoju djelatnost pokrštavanja između 1830-ih i 1840-ih. Posebice se isticao John Williams koji je došao na Samou 1830. Pojedine velike svjetske sile, prije svega [[Njemačka]], [[Velika Britanija]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], započele su vojno i političko uplitanje među sukobe samoanskih naroda grupiranih u plemenske zajednice. Tako je Američka Samoa već od 1872. bila kolonizirana od strane SAD-a nakon što je američka flota iste godine u zaljevu Pago Pago osnovala postaju za opskrbljivanje svojih brodova. To je rezultiralo podjelom Samoe na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine, kada je Njemačka dobila područje današnje Samoe, SAD područje poslije nazvano Američka Samoa, dok je Velika Britanija od Njemačke dobila otok Santa Isabel u [[Solomonska Ostrva|Solomonskim ostrvima]]. Berlinskim sporazumom (7. novembra 1889.) Njemačka i SAD podijelili su samoanska ostrva po 171. meridijanu. Početkom 20. vijeka SAD je započeo daljnje učvršćenje vlasti u Američkoj Samoi aneksijom Tutuila (1900.), ostrvske skupine Manu’a (1904.) i atola Swains (1925.) Na samom početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (30. augusta 1914.) novozelandske su postrojbe zauzele Njemačku Samou. Nakon rata njemački je dio Samoe predan pod mandatnu upravu Društva naroda, a zapravo pod upravu [[Novi Zeland|Novoga Zelanda]]. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] isto je područje došlo pod upravu [[UN|UN-a]]. Godine 1957. u Samoi je izabran prvi sastav parlamenta, a 1959. osnovana je prva vlada sa širokom unutarnjom autonomijom. Poslije prihvaćanja novog ustava i ukidanja protektorata UN-a, 1. januara 1962. proglašena je nezavisna država Zapadna Samoa kao prva u cijeloj [[Polinezija|Polineziji]]. Zemljom su tada vladala dva vladara porijeklom iz starih dinastičkih porodica (prvi je kralj bio Tupua Tamasese Mea’ole, a istodobno s njim vladao je i kralj Malietoa Tanumafili II.). Smrću Tupua 5. maja 1964. vlast je u potpunosti preuzeo Malietoa do svoje smrti 2007. Samoa je tada prestala biti kraljevina i proglašena je republikom na čelu s predsjednikom Tufugom Elijem, Mea’oleinim sinom. Promjenom Ustava parlament je 3. jula 1997. donio odluku o izbacivanju riječi Zapadna iz službenoga naziva države te se ona od 4. jula 1997., unatoč protivljenju Američke Samoe, službeno naziva Samoa. Američka Samoa bila je od 1900. do 1951. područje pod izravnom upravom mornarice SAD-a, a potom je bila u nadležnosti američkoga Ministarstva unutrašnjih poslova. Ustavom od 27. aprila 1960. [[Američka Samoa]] dobila je određeni stepen unutrašnje autonomije koji je i danas na snazi.
== Vlada ==
| |||