Razlika između verzija stranice "Jedro (biologija)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:NuclearPore crop-es.svg|thumb|right|200px|'''Poprečni presjek kroz jedarnu poru''' na površini jedarnog omotača (1). Ostali elementi su:<br> (2) vanjski prsten, <br>(3) žbice, <br>(4) koš, i <br>(5) filamenti.]]▼
[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|mini|200px|Dijagram jedra [[eukarioti|eukariota]]]]▼
[[Datoteka:HeLa Hoechst 33258.jpg|thumb|200px|right|Ćelija [[HeLa]] obojene za posnmatranje jedarne [[DNK]]]]▼
▲[[Datoteka:NuclearPore crop-es.svg|thumb|
'''Jedro''' je najupadljivija, velika organela eukariotskih [[ćelija]]. Sam naziv - [[latinski|lat]]. ''nucleus'' znači jezgro - govori o značaju jedra za ćeliju. U njemu se nalazi [[DNK]], u kojoj su uskladištene informacije o građi i funkcionisanju ćelije. U jedru se, dakle, nalazi jedarni dio sveukupnog [[genom]]a [[eukarioti|eukariota]]. Jedro regulira sve procese u ćeliji, u njemu se obavlja i sinteza DNK ([[replikacija]]) i svih vrsta RNK ([[transkripcija]]), kao i dijela [[protein]]a ([[translacija]]). Ćelija najčešće ima jedno jedro, mada ima i onih sa više jedara (polinuklearne ćelije), a i veoma rijetko ćelija bez jedra (takvi su npr. eritrociti skoro svih [[sisar]]a).▼
▲[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|mini|200px|Dijagram jedra [[
▲[[Datoteka:HeLa Hoechst 33258.jpg|thumb|200px|
▲'''Jedro''' je najupadljivija, velika organela eukariotskih [[ćelija]]. Sam naziv - [[
==Opis==
Jedro je važna i obavezna komponenta svih [[
* interfazni ili metabolički i
* mitotički period (period diobe).
Ovi periodi se odlikuju karakterističnim i
Većina eukariotskih [[organizam]]a u svojim ćelijama ima samo jedno jedro. Izuzeci od ovog pravila su,
Iako se jedro može javiti u različitim oblicima, najčešće je loptasto ili elipsoidno. U ćelijama [[
===Građa jedra===
Obojena masa jedra se
* Jedrova opna (kariomembrana) je dvostruka membrana koja odvaja jedrov sadržaj od [[Citoplazma|citoplazme]]. Proučavanja fine građe jedra pokazala su da je njegova ovojnica sastavljena od dvije membrane koje imaju slične karakteristike kao i ćelijska
* Jedrova ovojnica se na početku ćelijske diobe raspada, a nakon diobe ponovo organizira.
* Jedrov sok je vodeni rastvor raznih materija, a označava se i kao nukleoplazma ili karioplazma. U jedrovom soku su smješteni njegovi osnovni sastojci i strukture – [[hromosom]]i, tj. [[DNK]] i jedarca. Pored toga, jedro sadrži i [[protein]]e, [[RNK|ribonukleinsku kiselinu]] i čitav niz raznih [[enzim]]a.
[[Jedarce]] – nukleolus (jedno ili više njih) nalazi se u jedrovom soku. Jedarca su manje-više okruglog oblika i dobro se zapažaju za vrijeme interfaze, dok se za vrijeme ćelijske diobe gube (dezorganiziraju). Po završetku ćelijske diobe ponovo se javljaju. Jedarca najvećim dijelom sadrže [[bjelančevine]] (do 70%), zatim ribonukleinske kiseline, [[fosfolipid]]e i [[Enzim|enzime]].
===Hromosomi i hromosomska garnitura===
Hromosomi su najvažnije komponente jedra, jer su nosioci nasljednih jedinica – [[gen]]a, koji svojom aktivnošću određuju i regulišu [[
* Broj hromosoma
* Veličina hromosoma je različita
* Dužina hromosoma varira izmedu 0,5 μ i 40 μ, a debljina između 0,2 μ i 2 μ. Izuzetak čine tzv. gigantski hromosomi u ćelijama [[Pljuvačne žlijezde|pljuvačnih žlijezda]] nekih [[Insekti|insekata]], koji mogu imati 20 puta veću dužinu nego tipični interfazni hromosomi.
* Oblik hromosoma je
Osim primarnog suženja, hromosomi mogu pokazivati i druge konstrikcije na jednom ili na oba kraka. Ova suženja se nazivaju sekundarnim. Kod nekih hromosoma ona odvajaju mali vršni segment (dio) hromosoma, koji se naziva [[satelit]] ili trabant, a njegovi nosioci satelitski hromosomi
Terminalni dijelovi hromosoma se po svom ponašanju razlikuju od njegovih ostalih dijelova, iako ne pokazuju nikakve vidljive morfološke diferencijacije. Ti krajevi su označeni kao [[
Osnovnu komponentu hromosoma čini [[hromonema]], smještena u unutrašnjosti hromosomske matrice (matriksa). Hromoneme predstavljaju
Glavne hemijske komponente hromosoma su [[nukleinske kiseline]] i [[proteini]]. Na ove komponente, od cjelokupne hromosomske mase, otpada 70-90%. Osim [[DNK]] i [[protein]a, hromosomi sadrže različite količine [[RNK]] i ne[[histon]]skih proteina. Količina DNK i kiselih proteina veoma varira u zavisnosti od [[
==Reference==
|