Razlika između verzija stranice "Jedro (biologija)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:NuclearPore crop-es.svg|thumb|right|200px|'''Poprečni presjek kroz jedarnu poru''' na površini jedarnog omotača (1). Ostali elementi su:<br> (2) vanjski prsten, <br>(3) žbice, <br>(4) koš, i <br>(5) filamenti.]]
[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|mini|200px|Dijagram jedra [[eukarioti|eukariota]]]]
[[Datoteka:HeLa Hoechst 33258.jpg|thumb|200px|right|Ćelija [[HeLa]] obojene za posnmatranje jedarne [[DNK]]]]
 
[[Datoteka:NuclearPore crop-es.svg|thumb|rightdesno|200px|'''Poprečni presjek kroz jedarnu poru''' na površini jedarnog omotača (1). Ostali elementi su:<br> (2) vanjski prsten, <br>(3) žbice, <br>(4) koš, i <br>(5) filamenti.]]
'''Jedro''' je najupadljivija, velika organela eukariotskih [[ćelija]]. Sam naziv - [[latinski|lat]]. ''nucleus'' znači jezgro - govori o značaju jedra za ćeliju. U njemu se nalazi [[DNK]], u kojoj su uskladištene informacije o građi i funkcionisanju ćelije. U jedru se, dakle, nalazi jedarni dio sveukupnog [[genom]]a [[eukarioti|eukariota]]. Jedro regulira sve procese u ćeliji, u njemu se obavlja i sinteza DNK ([[replikacija]]) i svih vrsta RNK ([[transkripcija]]), kao i dijela [[protein]]a ([[translacija]]). Ćelija najčešće ima jedno jedro, mada ima i onih sa više jedara (polinuklearne ćelije), a i veoma rijetko ćelija bez jedra (takvi su npr. eritrociti skoro svih [[sisar]]a).
[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|mini|200px|Dijagram jedra [[eukariotiEukarioti|eukariota.]]]]
[[Datoteka:HeLa Hoechst 33258.jpg|thumb|200px|rightdesno|Ćelija [[HeLa]] obojene za posnmatranjeposmatranje jedarne [[DNK]].]]
 
'''Jedro''' je najupadljivija, velika organela eukariotskih [[ćelija]]. Sam naziv - [[latinskiLatinski jezik|lat]]. ''nucleus'' znači jezgro -i govori o značaju jedra za ćeliju. U njemu se nalazi [[DNK]], u kojojkojem su uskladištene informacije o građi i funkcionisanju ćelije. U jedru se, dakle, nalazi jedarni dio sveukupnog [[genom]]a [[eukariotiEukarioti|eukariota]]. Jedro regulirareguliše sve procese u ćeliji, u njemu se obavlja i sinteza DNK ([[replikacija]]) i svih vrsta RNK ([[transkripcija]]), kao i dijela [[protein]]a ([[translacija]]). Ćelija najčešće ima jedno jedro, mada ima i onih sa više jedara (polinuklearne ćelije), a ivelika veomaje rijetkorijetkost ćelija bez jedra (takvi su npr. eritrociti skoro svih [[sisar]]a).
 
==Opis==
Jedro je važna i obavezna komponenta svih [[eukariotiEukarioti|eukariotskih]] ćelija. Ono je dobro izraženo, s izuzetkom nekih [[bakterija]] i [[Modrozelene alge|modrozelenih algi]], kod kojih je jedarni materijal organizovan kao [[nukleoid]]. Obično ima oblik okruglog prozračnog tijela, okruženog tankom jedrovom opnom. U živim ćelijama ono je [[Optika|optički]] homogena struktura u kojoj se uočava jedno ili više malih tjelešaca - [[jedarceJedarce|jedaraca]]. [[Ćelijski ciklus]] obuhvata dva perioda:
 
* interfazni ili metabolički i
* mitotički period (period diobe).
Ovi periodi se odlikuju karakterističnim i specifičnimposebnim promjenama u jedru.
Većina eukariotskih [[organizam]]a u svojim ćelijama ima samo jedno jedro. Izuzeci od ovog pravila su, na primjernaprimjer, neki predstavnici [[algaAlge|algi]] i [[gljiva]]. Višejedarnost je u životinjskom svijetu rijetka. Poznato je, recimo, da (među [[protozoa]]ma) [[paramecijum]] ima redovno dva jedra;, manjeod jedrokojih je manje jedro tzv. [[mikronukleus]] i učestvuje u razmnožavanju, dok veće jedro ([[makronukleus]]) ima ulogu u [[metabolizam|metabolizmu]] životinje. Kod višećelijskih organizama veći broj jedara se javlja samo u vlaknima poprečnoprugastih [[mišić]]a, a koja su nastala stapanjem većeg broja ćelija (sincitija). Među eukariotskim organizmima, [[crvena krvna zrnca]] [[sisar]]a (osim [[kamilaKamila|kamile]]) nemaju jedra. Ova bezjedarnost je sekundarna pojava.
 
Iako se jedro može javiti u različitim oblicima, najčešće je loptasto ili elipsoidno. U ćelijama [[leukocitiLeukociti|bijelih krvnih zrnaca]] jedro uvijek ima režnjeviti, razuđeni oblik. UKod praživotinja se često javljaju različiti oblici: izdužen, izvijen, kobasičast itd. U živim ćelijama, kao što je rečeno, interfazno jedro izgleda homogeno i optički prazno. Na fiksiranim (specifično obojenim) preparatima jedro ispoljava svoje odgovarajuće strukture.
 
===Građa jedra===
Obojena masa jedra se, zbog afiniteta prema boji, naziva [[hromatin]]. Danas se pouzdano zna da je hromatin materija od koje su građeni [[hromosom]]i i da predstavlja nukleoproteinsku komponentu interfaznog jedra. Jedro je vrlo složen ćelijski sastojak, čiju strukturu čine jedrova opna, jedrov sok, jedarce i hromosomi.
* Jedrova opna (kariomembrana) je dvostruka membrana koja odvaja jedrov sadržaj od [[Citoplazma|citoplazme]]. Proučavanja fine građe jedra pokazala su da je njegova ovojnica sastavljena od dvije membrane koje imaju slične karakteristike kao i ćelijska mem-branamembrana. Sastavljene su od [[Lipoprotein|lipoproteina]].
* Jedrova ovojnica se na početku ćelijske diobe raspada, a nakon diobe ponovo organizira.
* Jedrov sok je vodeni rastvor raznih materija, a označava se i kao nukleoplazma ili karioplazma. U jedrovom soku su smješteni njegovi osnovni sastojci i strukture – [[hromosom]]i, tj. [[DNK]] i jedarca. Pored toga, jedro sadrži i [[protein]]e, [[RNK|ribonukleinsku kiselinu]] i čitav niz raznih [[enzim]]a.
 
[[Jedarce]] – nukleolus (jedno ili više njih) nalazi se u jedrovom soku. Jedarca su manje-više okruglog oblika i dobro se zapažaju za vrijeme interfaze, dok se za vrijeme ćelijske diobe gube (dezorganiziraju). Po završetku ćelijske diobe ponovo se javljaju. Jedarca najvećim dijelom sadrže [[bjelančevine]] (do 70%), zatim ribonukleinske kiseline, [[fosfolipid]]e i [[Enzim|enzime]].
 
===Hromosomi i hromosomska garnitura===
Hromosomi su najvažnije komponente jedra, jer su nosioci nasljednih jedinica – [[gen]]a, koji svojom aktivnošću određuju i regulišu [[metabolizamMetabolizam|metaboličke]] i sve ostale životne procese u ćelijama, uključujući i samoobnavljanje. Hromosomi se stalno nalaze u jedru; i oni su permanentnestalne strukture, tj. održavaju svoj individualitet tokom [[ćelijskiĊelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Odlikuju se sposobnošću za autoreprodukciju i prilikom diobe jedra dijele se i oni, što odražava njihov kontinuitet, kako u nizu ćelijskih dioba, tako u kontinuitetu sukcesivnih generacija.
 
* Broj hromosoma ukod raznih vrsta živih bića manje ili više je različit, ali je za svaku vrstu određen i stalan. Skup svih hromosoma u ćeliji označava se kao [[hromosomska garnitura]]. Razlikuju se dvadvije tipavrste hromosomskih garnitura: haploidna i diploidna. U organizama sa seksualnim razmnožavanjem [[gamet]]e imaju haploidni broj hromosoma (''n''), a somatične ćelije imaju diploidan hromosomski broj (''2n''), jer sadrže dvije haploidne garniture, porijeklom od dva roditelja. Prema tome, [[ploidijaPloidija|diploidnu hromosomsku garnituru]] čini, ustvari, ''n'' homolognih parova (homologan = istosmislen, odgovarajući, s istim odnosima). U svakom paru ovih hromosoma jedan potiče od oca, a drugi (isti takav) od majke.
 
* Veličina hromosoma je različita ukod raznih vrsta;, a ona je, također, različita i u istoj garnituri. Kao i broj, i veličina hromosoma je konstantnastalna i specifičnapredstavlja specifičnu oznakaoznaku za svaku vrstu [[organizam]]a.
* Dužina hromosoma varira izmedu 0,5 μ i 40 μ, a debljina između 0,2 μ i 2 μ. Izuzetak čine tzv. gigantski hromosomi u ćelijama [[Pljuvačne žlijezde|pljuvačnih žlijezda]] nekih [[Insekti|insekata]], koji mogu imati 20 puta veću dužinu nego tipični interfazni hromosomi.
 
* Oblik hromosoma je, također, različit ukod raznih vrsta [[organizam]]a, a različit je i u istoj [[hromosomskaHromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]]. Međutim, kao i broj i veličina, tako je i formaoblik hromosoma konstantnastalan i specifičnaposeban za svaku vrstu organizamaorganizma. Zavisno od fizičkog stanja, odnosno faze ćelijske diobe, hromosomi najčešće imaju izgled kratkog konca ili štapića. Oni su u metafazi definitivno formirani i tada ispoljavaju svoj karakteristični izgled, kada se najintenzivnije boje i ispoljavaju svoje najznačajnije [[Morfologija (biologija)|morfološke]] karakteristike. Na tijelu svakog hromosoma redovno postoji jedno suženje (konstrikcija) koje se naziva primarno suženje. Na tom mjestu se nalazi specifična hromosomska struktura, [[centromera]] (sa [[kinetohor]]om). Osnovna uloga centromere, tj. kinetohora je vezana za kretanje hromosoma ka polovima "[[diobenoDiobeno vreteno|diobenog vretena]]" za vrijeme ćelijske diobe. Od položaja centromere zavisi i oblik hromosoma u ćelijskoj diobi. Po tom kriteriju, hromosomi mogu hiti jednokraki (s terminalnom centromerom) i dvokraki (s centromerom u ostalim regionima).
Osim primarnog suženja, hromosomi mogu pokazivati i druge konstrikcije na jednom ili na oba kraka. Ova suženja se nazivaju sekundarnim. Kod nekih hromosoma ona odvajaju mali vršni segment (dio) hromosoma, koji se naziva [[satelit]] ili trabant, a njegovi nosioci satelitski hromosomi; i oni imaju ulogu organizatora jedarca.
Terminalni dijelovi hromosoma se po svom ponašanju razlikuju od njegovih ostalih dijelova, iako ne pokazuju nikakve vidljive morfološke diferencijacije. Ti krajevi su označeni kao [[telomeraTelomera|telomere]]. Uloga telomera je u vezi s kinetikom i polaritetom hromosoma za vrijeme [[Ćelijska dioba|ćelijske diobe]].
 
Osnovnu komponentu hromosoma čini [[hromonema]], smještena u unutrašnjosti hromosomske matrice (matriksa). Hromoneme predstavljaju specifičnuposebnu dvojnu spiralu [[nukleoprotein]]skih niti, od kojih se obrazuju obje [[hromatidaHromatida|hromatide]]. Hromonema je po dužini diferenciranarazdvojena na specifičneposebne segmente, koji se nazivaju [[hromomeraHromomera|hromomere]].
 
Glavne hemijske komponente hromosoma su [[nukleinske kiseline]] i [[proteini]]. Na ove komponente, od cjelokupne hromosomske mase, otpada 70-90%. Osim [[DNK]] i [[protein]a, hromosomi sadrže različite količine [[RNK]] i ne[[histon]]skih proteina. Količina DNK i kiselih proteina veoma varira u zavisnosti od [[metabolizamMetabolizam|metaboličke]] aktivnosti ćelija. Unutrašnja struktura hromosoma je veoma složena. Ona se danas intenzivno proučava raznim sredstvima i metodama, što omogućava da se dobije potpunija predstava o hromosomu kao strukturnoj i funkcionalnoj jedinici jedra.
 
==Reference==