Razlika između verzija stranice "Hetiti"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}{{Tags for this position}}
[[Datoteka:Istanbul_-_Museo_archeol._-_Trattato_di_Qadesh_fra_ittiti_ed_egizi_(1269_a.C.)_-_Foto_G._Dall'Orto_28-5-2006.jpg|mini|desno|Egpatsko-Hetitski mirovni sporazum iz, otprilike 1258. g PNE. Čuva se u Istambulskom arheološkom muzeju.]]
 
Red 10:
'''Hetiti''' su prvi [[Indoevropljani|indoevropski]] narod na tlu [[Mala Azija|Male Azije]]. O njima se zna izuzetno malo. Prva saznanja o Hetitskom carstvu bila su posredstvom [[Biblija|Biblije]]. Dok [[arheologija]] nije ustanovljena kao nauka Hetiti su smatrani minornim plemenom prednje Azije. Od [[18. vijek]]a počinje istraživanje Hetitske države da bi u [[19. vijek]]u počelo da se bazira na naučnim metodama. Arheolozi Vinkler i Makridi su početkom 20. vijeka iskopali u Bogaz Keji, u severnoj [[Turska|Turskoj]], stari hetitski grad [[Hatuša|Hatušu]]. Pronašli su arhiv sa 20 000 dokumenata pisanih klinastim pismom, među kojima je i mirovni sporazum [[Hatušališ III|Hatušiliša III]] i [[Ramzes II|Ramzesa II]], koji se čuva u istambulskom muzeju.
 
[[Datoteka:Hittite Empire.png|mini|280px|Hetitsko carstvo (crveno) na vrhuncu svoje moći [[1290. p.n.e.]], graniči se sa Egipatskim carstvom (zeleno)|alt=Kliko foton që nuk]]
 
== Historija ==
Red 22:
 
Oko [[1200. p.n.e.]] hetitsku državu, koja je prije pola vijeka bila na još na vrhuncu, a sada oslabljenu ustancima i problemima sa razbojnicima, uništava najezda „''morskih naroda''“, naroda kome etnički sastav i porijeklo nisu utvrđeni.
Još pola milenija će postojati male hetitske države, države „''hijeroglifskih Hetita''“. Godine [[717. p.n.e.]] Asirci pod kraljem Šarukinom (Sargonom II) osvajaju posljednju veliku Hetitsku državu Karkemiš. Narednih vijekova Hetiti se posemićuju i primaju jezik semitskih Jermena. Ime Hetita ubrzo posle toga konačno iščezava iz istorijistorije.
 
Nonprofit organizations that are available to meet up
 
==<sup>Asirske damkarske kolonije i formiranje države</sup>==
Prirodna bogatstva hetske države koja se prije svega ogledaju u velikim količinama metalnih ruda([[srebro]], [[olovo]], [[gvožđe]])potrebnih za zanatske proizvode privlače stanovnike okolnih oblasti, posebno Asirce iz Ašura koji na ovom prostoru osnivaju trgovačke (damkarske) kolonije. Region je pretežno pašnjačkog karaktera i bogat sitnom rogatom stokom. Asirci su imali izvjesnu autonomiju u trgovini podržani od lokalne aristokratije koja je dobro zarađivala trgujući sa njima. Obično stanovništvo je usljed njihove zelenaške prakse siromašilo i podizalo ustanke. Postoji predanje o intervenciji Sargona (vladara sumersko-akadskog carstva) koji je upao u Anadoliju pozvan da zaštiti asirske damkare u Kanešu od Burušhanda. Kolonije su osnivane u slivu rijeke [[Halis]] (Kazil Irmak). Lokalno stanovništvo je razjedinjeno usljed otežane komunikacije zbog geografskih odlika. Anadolija je visoravan bez dominantnog vodenog toka gdje bi se obrazovalo navodnjavanje, pa je integrativni proces bio sporiji.