Razlika između verzija stranice "Sušenje"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 3:
Pojam '''sušenje''', '''isušivanje''' ili '''eksikacija''' općenito označava izdvajanje [[Tečnost|tekućina]] iz nekog materijala ili predmeta putem njenog isparavanja ili korištenjem materijala za isušivanje ili drugih tehničkih i [[hemija|hemijskih]] metoda. Jedna od karakteristika sušenja jeste da se u predmetnom materijalu ili objektu smanjuje [[vlaga]] (odvlaživanje) po pravilu putem termičko-fizikalnog pretvaranje tekućine (većinom promjenom njenog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] u gasovito).
U procesu sušenja, pod tekućinom najčešće se radi o [[voda|vodi]], zbog čega se pojam sušenja uglavnom smatra istoznačnim kao i ''uklanjanje vode'' ili ''odvodnjavanje''. Međutim, pojam "sušenje" može podrazumijevati uklanjanje i drugih vrsta tekućina. Tehnička oblast upotrebe, koja se bavi sušenjem materijala, naziva se tehnika sušenja. Mašine i aparati koji služe za sušenje općenito se nazivaju ''sušači'', ''isušivači'' ili ''odvlaživači''.
Fizičke osnove sušenja zrakom kao sredstvom za sušenje pri konvekciji jeste pritisak pare tečnosti na nekoj određenoj temperaturi i pri određenom pritisku. Ako udio tečnosti u atmosferi odgovara pritisku pare (ili je veći od nje), tada nije moguće sušenje (tj. isparavanje). Ako zrak sadrži manje tečnosti, brzina sušenja zavisi od pokretačkom gradijentu koncentracije i razmjeni plinova (vjetru, površini koja se suši). Uz višu temperaturu po pravilu povećava se i pritisak pare, što olakšava sušenje. Sa opadanjem pritiska, raste mogući udio tečnosti u atmosferi. Za neke važnije fluide, naročito za vodu, konstruirani su dijagrami i tabele kojim se služe tehničari za brže i lakše određivanje brzine tehničkog sušenja. Najvažniji takav dijagram je [[Mollierov dijagram]] vlažnog zraka.
{{Commonscat|Drying}}
| |||