Razlika između izmjena na stranici "Komunizam"

Dodan 31 bajt ,  prije 1 godinu
nema sažetka izmjene
m
Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda [[Religija|religiju]] kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su [[feudalizam]] i [[Robovlasništvo|robovlasničko društvo]].
[[Datoteka:Hammer and Sickle Red Star with Glow.png|thumb|125px|lijevo|Srp, čekić i crvena zvijezda je opće poznat simbol komunizma.]]
Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka [[20. vijek]]a, moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]], što je izraženo u njihovim djelima kao što su: [[Manifest komunističke partije|Komunistički manifest]] iz [[1848]]. godine, [[Dijalektika prirode]] iz [[1883]]. godine, [[Anti-Dühring]] iz [[1877]]. godine, i [[Das Kapital (Karl Marks)|Das Kapital]] iz [[1863]]. godine, kao i glavna djela [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]], kao što su Šta da se radi? iz [[1901]]. godine i [[Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma (Vladimir Lenjin)|Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma]]. iz [[1916]]. godine. Prema marksističkoj [[Teorija političke ekonomije (marksizam)|Teoriji političke ekonomije]], [[Dijalektički materijalizam (marksizam)|Dijalektičkog materijalizma]] i [[Historijski materijalizam (marksizam)|Historijskog materijalizma]] kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog [[aksiom]]a da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju [[Revolucija|revolucionarnog]] prevrata [[Buržoazija|buržoazije]] od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. [[Socijalizam]] bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje [[Država|države]] i pojava komunizma.<ref>{{cite web |url=http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism |title=Communism |work=newworldencyclopedia.org |language=engleski |accessdate=22. 1. 2018}}</ref>
 
== Korijeni ==
5.680

izmjena