Razlika između izmjena na stranici "Aleksandar Ranković"

{{Infokutija biografijaosoba

| ime = Aleksandar Ranković

| širina slike veličina_slike = 220px

| tekst uzopis sliku = Aleksandar Ranković oko 1960.

| godinadatum_smrti rođenja = {{Datum smrti i godine|1983|8|19|1909|11|28}}

| mjesto rođenjamjesto_smrti = ObrenovacDubrovnik, SFRJ

| država rođenjanacionalnost = Kraljevina JugoslavijaSrbin

| dan smrti druga_imena = 19.

| mjeseczanimanje smrti = augustpolitičar

| godina smrti godine_aktivnosti = 1983

| mjestopoznat_po smrti = Dubrovnik

| država smrti značajna_djela = SFRJ

'''Aleksandar Ranković''' ([[Draževac (Obrenovac)|Draževac]] kraj [[Obrenovac|Obrenovca]], [[1909]]. - [[Dubrovnik]], [[1983]].), član Politbiroa i bliski saradnik [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je čelni čovjek obavještajne zajednice u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te je u to vrijeme proveo srbizaciju upravnog kadra u obavještajnoj upravi. Za vrijeme sovjetsko-jugoslovenske krize [[1948]]. godine, Ranković je bio za centralizaciju. No, nije otpremljen u zatvor na [[Goli otok]] kao većina [[Tito]]vih protivnika, već je samo smijenjen sa dužnosti.<ref name="yutimes"> [http://www.yutimes.de/aleksandar-rankovic-narodni-heroj-ili-domaci-izdajnik/ Aleksandar Ranković. Narodni Heroj ili domaci izdajnik.]''yutimes.com'',objavljeno; 26.10.2012;pristupljeno: 7.10.2014 {{sr simbol}}</ref>

Dok je boravio u zatvoru u Glavnjači bio je mučen ali nije izdao imena drugih članova SKOJ-a. Osuđen je na 6 godina robije u [[ Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] i [[Lepoglava|Lepoglavi]]. Za vrijeme boravka u tamnici Ranković radi na širenju revolucionarnih ideja. 1935. Ranković se pušta na slobodu i ide na odsluženje vojnog roka. Vraća se u Beograd, nakon vojne službe, te radi u radničkom pokretu Srbije. Bio je pod prismotrom policije, u ilegali je radio pod imenom "Marko". U maju 1939 učestvuje na Zemaljskom savjetovanju komunista ispod [[Šmarnta Gora|Šmarnte Gore]], a kasnije i na Petoj zemaljskoj konferenciji u [[Zagreb]]u. Ranković se izabira u Politbro [[Centralni komitet komunističke partije Jugoslavije|CK KPJ]].

1966. Tito otkriva u svom radnom kabinetu (Užička br. 15 Beograd) uređaje za prisluškivanje. Isti su pronađeni i u rezidenciji njegove supruge [[Jovanka Broz|Jovanke]]. Osniva se komisija da ispita slučaj. Na sjednici Izvršnog komiteta, održane [[16. juni|16. juna]] 1966 Tito zakazuje [[Četvrti brionski plenum]] za 30 juni. Tokom sjednice Brionskog plenuma Ranković, usljed velikog pritiska, gubi svijest i prisutni ljekar ustanovljava blagi [[infarkt]]. [[1. juli|1. jula]] zvanično se otvara Četvrti Brionski plenum.

Na sjednici CK SK Srbije održane 15. septembra, Spasenija Cane Babović (ista koja mu je pomogla) predlaže isključenje Rankovića iz SKJ. U oktobru se Ranković isključuje iz SKJ. Nedugo nakon toga slijedi uklanjanje simpatizera Rankovića: [[Svetislav Stefanović Ćeća]], [[Vojin Lukić]], [[Slobodan Krstić]], general [[Milan Žeželj]], general [[Miloje Milojević]] kao i drugi.<ref name="yutimes2">[http://www.yutimes.de/aleksandar-rankovic-narodni-heroj-ili-domaci-izdajnik/2/ Aleksandar Ranković:Narodni heroj ili domaći izdajnik? II.dio]''yutimes.de'', pristupljeno 7 .2.2015 {{sr simbol}} </ref>