Razlika između verzija stranice "Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 36:
 
Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili [[fabrika|fabrički]] dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju.
 
== Historija ==
Na dan [[28. 4.]] [[1945]]. godine na zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a je imenovana narodna vlada Bosne i Hercegovine. Po [[AVNOJ]]-skim dogovorima i [[SFRJ|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjenica postojanja bosanske teritorije definisana je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri glavna [[Južni Slaveni|južnoslavenska]] naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito]] je često naglašavao da je {{Citat|"Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska"}}.
 
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio [[Historija Bosne i Hercegovine|historije Bosne i Hercegovine]]. Jugoslavenski komunistički slogan "[[bratstvo i jedinstvo]]" uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sistem kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svog središnjeg geografskog položaja u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao osnova za razvijanje vojne odbrane. To je značilo veliku koncentraciju [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] i razvoj namjenske industrije. Nekoliko godina nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebno, metalurške, namjenske, mašinske, prehrambene, tekstilne, proizvodnje lijekova, izgradnje elektro energetskog sistema, hidrocentrala, novih gradova i tvornica, škola i visokoškolskih ustanova, bolnica, domova zdravlja, uspostava sistema zdravstvene i socijalne zaštite za cjelokupno stanovništvo. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika. u urbanim sredinama,te velike seobe iz ruralnih sredina. Važnost SR Bosne i Hercegovine u [[SFRJ]] i svijetu potvrđena je i izborom [[Sarajevo|Sarajeva]] za domaćina [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]].
 
Potkraj [[1988]]. godine, počinje se urušavati ustavni poredak u SFRJJ. U [[novembar|novembru]] [[1990]]. na prvim višestranačkim izborima pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: [[Stranka demokratske akcije]], [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpska demokratska stranka]] i [[Hrvatska demokratska zajednica]]. U [[Oktobar|oktobru]] [[1991]]. godine Bosna i Hercegovina izglasava nezavisnost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru [[1992]]. godine. Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja BiH, u aprilu [[1992]]. godine je izbio [[rat u Bosni i Hercegovini]].
 
== Administrativna podjela ==