Demokratija: razlika između verzija

Uklonjeno 10 bajtova ,  prije 3 godine
m
nema sažetka izmjene
mNo edit summary
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Election MG 3455.JPG|mini|Žena na glasanju]]
 
Pojam '''demokratija''' označava oblik [[Vlast|vlasti]] u kojem sve odluke neke države donosi direktno ili indirektno većina njenih građana<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/democracy|title=democracy|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2017-02-27}}</ref> kroz poštene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.
 
== RazvitakRazvoj demokratije ==
 
Pojam demokratija nastao je u staroj Atini u 5. vijeku p. n. e. Riječ "demokratija" izvedena je iz grčke riječi ''demos'' – narod i ''kratia'' – vladati. Drevni [[Grci]] su koristili riječ demokratija za vlast mnogih u odnosu na vlast nekoliko osoba. Atinska država općenito se smatra prvim primjerom sistema koji odgovara nekim današnjim predodžbama o demokratskoj vlasti. Ipak, mnogi ne smatraju staru Atinu demokratijom, s obzirom na to da je samo mali dio građanstva smio glasati, dok žene, robovi i stranci nisu imali to pravo. Samo oko 16% ukupnog stanovništva je imalo pravo glasa. Glasanjem su se u staroj Atini donosile odluke izravno, umjesto da se biraju predstavnici kao u današnjoj demokratiji. Mnogi uobičavaju reći da je u staroj Grčkoj vladao oligarhijski sistem. S vremenom se značenje "demokratije" promijenilo, a savremena definicija se jako mijenjala od 18. vijeka, otkad su se uvodili razni "demokratski" sistemi u mnogim državama. Moderna demokratija može se definirati kao sistem vlasti u kojem konačna politička moć ili suverenitet, pripada narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.
 
== Demokratski izbori ==
 
Takmičarski izbori su osnovno sredstvo kojim su funkcioneri odgovorni i podvrgnuti volji naroda. Oni čine arenu za obezbjeđivanje političke jednakosti među građanima, kako u pristupu kandidaturi tako i vrijednosti svih glasova. Kriterij ''"slobodnih i fer"'' izbora obuhvata, u prvom redu, izborni sistem, tj. zakone koji odeđuju za koje se funkcije glasa, ko se može kandidovati, kad se izbori mogu održati, ko može da glasa, kako će se definirati izborni okruzi, kako odrediti pobjednike itd. Drugi izborni proces , tj. kako pojedinačne izbore sprovesti u praksi, od registracije birača, preko kampanje, brojanja listića, do obezbjeđivanja, je da se zakon striktno i neprestanonepristrano primjenjuje i da nema zloupotreba koje bi ugrozile rezultat. Izbori sami po sebi nisu dovoljan uvjet za postojanje demokratije.
 
Izbore su često zloupotrebljavali autoritativni režimi ili diktature da ostave lažan dojam demokratije. Zato postoji više metoda:
* ograničenje profila kandidata
 
* ograničenje stvarne vlasti koju smiju imati izabrani predstavnici ili politike koju smiju voditi dok su na vlasti
* ograničenje profila kandidata
* glasanje koje zapravo nije slobodno ni pošteno (npr. kroz zastrašivanje onih koji žele glasati za određene kandidate)
* ograničenje stvarne vlasti koju smiju imati izabrani predstavnici ili politike koju smiju voditi dok su na vlasti
* ili, najizravnijenajdirektnije, krivotvorenje rezultata izbora.
* glasanje koje zapravo nije slobodno ni pošteno (npr. kroz zastrašivanje onih koji žele glasati za određene kandidate)
* ili, najizravnije, krivotvorenje rezultata izbora
 
Neki historijski primjeri iz svijeta su [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]] pod komunističkom partijom prije njegovog raspada 1991, [[Irak]] pod [[Sadam Husein|Sadamom Huseinom]] i [[Filipini]] pod Marcosom.
 
== Liberalna demokratija ==
 
Kako se obično koristi, riječ demokratija često znači isto što i liberalna demokratija. Dok je sama demokratija sistem vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori, liberalna demokratija može uključivati ustavni liberalizam, gdje se određena kulturno subjektivna prava pojedinaca štite od pukog glasa većine; s druge strane, u neliberalnim demokratijama takva ograničenja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokratija:
* Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava
* Opće pravo glasa, koje svim građanima garantira pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje
* Sloboda govora
* Sloboda medija i pristup nedržavnim izvorima informacija
* Sloboda okupljanja
* Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu
* Pravo na privatno vlasništvo i privatnost
* Obrazovanje koje građane upućuje u njihova prava i građanske obaveze
* Široko i duboko utemeljeno građansko društvo
* Nezavisno sudstvo
* Sistem međusobnog nadzora među granama vlasti
 
Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele učestvovati glasanjem. Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici). Ponekad je sistem vlasti liberalna demokratija, ali formalno se zove drugačije: naprimjer, [[Kanada]] je kraljevstvo, ali zapravo zemljom vlada demokratski izabran parlament.
 
* U Sjevernoj Irskoj katolici se predstavljaju kao manjina koja je terorizirana od protestantske većine.
* Poznati [[filozofija|filozof]] [[Sokrat]], je osuđen na smrt zato što je bio bezbožan i što se protivio vladajućoj demokratiji.
Neki teoretičari se protive korištenju pojma ''tiranija većine'' za društva 19. vijeka i ranije. Oni tvrde da je malo zemalja u to vrijeme, uključujući demokratije, imalo u svojoj osnovi pravo glasa za sve. Međutim, drugi debatuju da je termin pogodan, jer opisuje stanje koje se može dogoditi u društvu sa pravom glasa, čak i ako to društvo ne čini čitavu populaciju države.
 
 
== Također pogledajte ==
 
* [[Paradoks demokratije]]
* [[Politički režim]]
 
== Reference ==
{{Refspisak|}}
 
{{Socijalna i politička filozofija}}