Razlika između verzija stranice "Hermann Bollé"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m zamjena ik using AWB |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija
| ime
|
| veličina_slike =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1845|9|18}}
▲| tekst uz sliku = Poprsje Hermanna Bolléa na ulazu u [[Mirogoj]]
|
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1926|7|17|1845|9|18}}
| mjesto_smrti = Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
|
|
|
|
|
|
}}
Line 36 ⟶ 24:
===Boravak u Hrvatskoj===
Godine 1875-76. boravio je u [[Italija|Italiji]] gdje je upoznao biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Iso Kršnjavi|Isu Kršnjavog]], što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već [[1876]]. godine dolazi u [[Đakovo]] gdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo poslove na završavanju gradnje [[Đakovačka katedrala|đakovačke katedrale]] Sv. Petra. Bollé će isprva samo razrađivati Schmidtove projekte za đakovačku katedralu, da bi se vremenom osamostalio i dio projekta za Đakovo izveo posve sam.
Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u [[Zagreb]]u. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.
U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] brojne objekte (zgrade [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole; kompleks groblja [[Mirogoj]] u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[Zagrebačka katedrala|katedralu]] i nadbiskupski dvor, te više [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]skih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a učestvovao je u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do pozorišnih kostima i inscenacija, [[vitraj]]a, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.
Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu, koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima učestvovao je na velikim izložbama u svijetu ([[Trst]] [[1882]]., [[Budimpešta]] [[1885]]. i [[1886]]., [[Pariz]] [[1900]].) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Usprkos polemikama, koje se i danas vode u vezi njegovog rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkom oblikovanju Zagreba druge polovine [[19. vijek]]a.
Line 74 ⟶ 62:
* gimnazija u Osijeku (od 1880.)
* grobna kapela Pejačević u Našicama (1881.)
* grobnica porodice Jelačić u [[zaprešić]]kim [[Novi dvori|Novim dvorima
* župna crkva u [[Tounj]]u (1886.-1897.)
* drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.)
Line 80 ⟶ 68:
* župna crkva i dvor u Šišljaviću kod Karlovca (od 1892.)
* parohijalna crkva u Štikadi kod Gračaca (1894.)
* [[Župa|Župna]] crkva [[Sveti Martin|Sv. Martina]] [[biskup
* spomenik palim junacima u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]] na vojnom groblju u Karlovcu (1918.).
* prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Božje Snježne u [[Kutina|Kutini]], koje je naručio rektor [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog univerziteta]], rođeni [[Kutina|Kutinčan]] [[Gustav Baron]]
Line 145 ⟶ 133:
* [http://hrcak.srce.hr/file/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.]
* [http://hrcak.srce.hr/file/104759 Herman Bollé i obnove baroknih sakralnih građevina u stilu njemačke neorenesanse, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 19 (2011), 1 (41); Zagreb, 2011., str. 42 – 59.]
[[Kategorija:Austrijski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Rođeni 1845.]]
[[Kategorija:Umrli 1926.]]
|