Razlika između verzija stranice "Graham Greene"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Reference: clean up, removed: Kategorija:Muškarci using AWB |
m zamjena ik using AWB |
||
Red 1:
{{Priča}}
{{Infokutija
| ime = Graham Greene
|
| veličina_slike =
|
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|10|2}}
| mjesto_rođenja = Berkhamsted, Engleska
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1991|4|3|1904|10|2}}
|
|
|
| godine_aktivnosti =
|
|
▲|država smrti =Švicarska
}}
'''Graham Greene''' (Berkhamsted, [[Engleska]] [[2. oktobar]] [[1904]]. – Vevey, [[Švicarska]], [[3. april]] [[1991]].),<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Graham-Greene|title=Graham Greene {{!}} British author|website=Encyclopedia Britannica|accessdate=2016-06-13}}</ref> engleski romanopisac i pripovjedač.
Tokom studija u [[Oxford]]u proživljava krizu moralnog i religijskog identiteta, što ga prvo dovodi u krugove radikalne ljevice, a završava vjerskom konverzijom s protestantizma na katoličku vjeru. Temperamentalno kolerik, sklon avanturama, koketira s opasnošću i rubnim situacijama ljudskog postojanja, Graham Greene je protagonist i hroničar egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernog zapadnjaka. Na tragu svog velikog uzora [[Joseph Conrad|Conrada]], Greene je ostvario opus koji "pokriva" veći dio planete Zemlje (Evropu, Latinsku Ameriku, južnu Aziju, Afriku), opisao neuralgične tačke savremene civilizacije i drame dekolonizacije, prljave ratove obavještajnih službi, spiritualnu dramu vjernika (najčešće, ali, ne isključivo) bijelaca u kolonijalnom miljeu, političke i ideološke progone, hladnoratovski sukob. Sam pisac dijeli svoje knjige na ozbiljnije, "[[romane]]", i lagahnije, "razonode" (''entertainments''), ali u obama vrstama razvija radnju koja obiluje vanjskim i unutrašnjim napetostima. Neke od značajki njegovih proznih narativnih djela su: dramatičan i "detektivski" zaplet, potjera i progon koje provode institucije sistema (policija, vojska, tajne službe), funkcionalan i dojmljiv stil kojim dominiraju grafički opisi brutalnih i grotesknih situacija, ali bez baroknih retoričkih Conradovih ekscesa, te nužnost moralnog i spiritualnog izbora u ekstremnim iskušenjima.
Line 26 ⟶ 23:
Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ostvario je remek djela hibridnog žanra: "Brightonska stijena"/"Ubica i slatkiš" ([[1938]].) o svijetu gangsterskih obračuna, "Moć i slava" ([[1940]].) o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u haotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom [[Meksiko|Meksiku]]. Poslijeratno doba karakterizira još nekoliko majstorskih ostvarenja: "Srž stvari" ([[1948]].), lociran u [[Afrika|Africi]], gdje se u atmosferi "Greenelanda" (prljavština, kukci, vrelina, zarazne bolesti) odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubice Scoobija; "Kraj veze" ([[1951]].), poluautobiografski ljubavni roman, nabijen vjerskom tematikom i postavljen u [[London]]u pod njemačkim bombama; špijunsko-politički "Mirni Amerikanac" ([[1956]].), o počecima američkog intervencionizma u Indokini; "Treći čovjek" ([[1950]].), scenarij za čuveni film režisera [[Carol Reed|Carola Reeda]].
Ponekad je kritika dovodila u pitanje iskrenost autorovih vjerskih uvjerenja, a još češće mu je zamjerala dogmatičnost u tretiranju duhovnih tema. Međutim, teško je reći kako esencijalno religijski pisac, od Bunyana do [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] ili Bernanosa, može izbjeći takvoj vrsti prigovora. Greeneova djela nisu ideološki [[roman]]i s tezom, ali u njima je implicitno raspoznatljiv piščev stav. Tobožnji problem s Greeneom (i drugim piscima religijskog habitusa) je u tom što je njihov nenametljiv stav teško prihvatljiv dijelu modernog čitateljstva, koji bez prigovora prihvata izričite svjetonazorske iskaze drugih autora koji su više u skladu s dezorijentiranošću ili sekularnim senzibilitetom prosječnog čitaoca (npr. [[Franz Kafka|Kafka]] ili [[Marcel Proust|Proust]]). Njegov najbolji kasniji roman "Ljudski faktor" ([[1978]].) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski objavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije. Neki od eseja su sakupljeni u zbirci "Izgubljeno djetinjstvo" ([[1953]].). Nefikcionalna proza o druženju s diktatorom Omarom Torrijosom, još jedno je svjedočanstvo njegovog nekonvencionalnog života. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza "Moj svijet - dnevnik jednog sna", svojevrsni onirički dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnog i raskoljenog sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova.
== Djela ==
Line 40 ⟶ 37:
* "Ljudski faktor",1978
* "Moj prijatelj general", 1986
* "Moj svijet - dnevnik jednog sna"
{{Wikicitat|Graham Greene}}
Line 48 ⟶ 45:
{{Refspisak|}}
{{DEFAULTSORT:Greene, Graham}}
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]
[[Kategorija:Britanski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Berkhamsted]]
| |||