Razlika između verzija stranice "Lirska pjesma"

{{Priča}}

'''Lirska poezija''' je formalna vrsta [[Poezija|poezije]] koja izražava lične [[emocije]] ili osjećaje, tipično izgovorene u prvom licu.<ref>Scott, Clive, Vers libre : the emergence of free verse in France, 1886–1914 Clarendon Press, Oxford {{ISBN|9780198151593}}</ref> Dobila je naziv po obliku antičke [[Lirika u drevnoj Grčkoj|lirske]] [[Grčka književnost|grčke književnosti]], koja je definisana muzičkom pratnjom, obično na žičanom instrumentu poznatom kao [[Lira (muzički instrument)|lira]].<ref>Miller, Andrew. ''[https://books.google.com/books?id=80MpjrOfTH8C Greek Lyric: An Anthology in Translation]/books?id=80MpjrOfTH8C&pg=PR12 pp.&nbsp;xii&nbsp;ff]. Hackett Publishing (Indianapolis), 1996. {{ISBN|978-0872202917}}.</ref> Ovaj pojam svoj značaj u književnoj teoriji duguje podjeli koju je razvio [[Aristotel]] između tri široke kategorije poezije: lirske, dramske i epske.

 

Lirska poezija nastala je po svoj prilici u svojevrsnom sinkretizmu (prema grčkom ''synkretismos'', stapanje, sjedinjavanje) govora, plesa, muzike, glume i književnosti, tj. niza elemenata od kojih su se kasnije razvile zasebne umjetnosti. Zato i prihvatanje lirskog govora, odnosno razumijevanje lirike, nosi u sebi široke mogućnosti jedinstvenog razumijevanja svih vidova izražavanja jezika, pa čak i ne samo jezika, takvog razumijevanja u kojem je gotovo nemoguće odjeliti osjećaj za ritam i muziku od shvatanja značaja pojedinih riječi.