Razlika između verzija stranice "Američki dolar"

'''Dolar''' (The United States Dollar) je prema [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu Sjedinjenih Američkih Država]] zvanična [[valuta]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] (uod daljem1792. tekstugodine, Sjedinjenea Države ili U.S.). Takođerrasprostranjen je rasprostranjen kao rezervna valuta u nekim drugim zemljama u svijetu. Trenutno izdavanje dolara kontrolišu [[Federalne Rezerve]] ([[Engleski jezik|eng.]] Federal Reserve Banking system). Simbol koji je najčešće u upotrebi za američki dolar je znak dolara ($). ISO 4217 kod za američki dolar je USD; američki dolar je također označen kao US $ od strane [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]]. U 1995. godini preko 380 milijardi dolara u američkoj valuti je u upotrebi, od toga dvije trećine van Sjedinjenih Država. A od aprila 2004. godine gotovo 700 milijardi dolara je u opticaju i to još uvijek dvije trećine van Amerike.

Američki Dolar se sastoji od 100 centi (cents, simbol-¢)., Američkia Dolardalje se dalje dijeli na:

'''Kovanice''' ([[Engleski jezik|eng.]] coins):

* kvoterkvorter (quaterquarter, tj. četvrt dolara) = 25 centa,

Ostale podjele dolara su na 1000 mila (milles); a pored toga postojao je naziv orao (eagle) za novčanicu od deset dolara. Međutim, samo su centi u svakodnevnoj upotrebi kao dijelovi dolara;. "dimeDime" se odnose na novčić iste denominacije (10 centi), a "orao" i "mila" su nepoznati većini Amerikanaca;. mada"Mile" se mile ponekad spominju prilikom obračunavanja poreza[[porez]]a. Kod novca koji je trenutno u opticaju, denominacije vrijednosti jednog dolara ili manje se emituju kao U.S. novčići (U.S. coins), dok se denominacije jednake ili veceveċe vrijednosti od jednog dolara emituju kao novčanice Federalnih rezervi (Federal Reserve notes). (I novčić i novčanica od jednog dolara su danas u opticaju, ali seje neštonovčanica višeu koristiveċoj novčanicaupotrebi.) U prošlosti papirne novčanice su povremeno izdavane i za vrijednosti manje od dolara (frakciona valuta– fractional currency), dok su zlatni novčići znali biti upotrebljavani i za vrijednosti od 20 dolara.

[[Kovnica Sjedinjenih Država]] proizvodi U.S. novčićinovčiće su(eng. proizvedeniUnited od strane Kovnice Sjedinjenih Drzava (U.S.States Mint). U.S. novčanice se printajuštampaju Birou za graviranje i printanještampanje (Bureau of Engraving and Printing) za Federalne rezerve, jos od 1914. godine. U početku su to bile novčanice velikih dimenzija. Od 1928. počeli su ih printatištampati kao novčanice malih dimenzija iz razloga koje ćemo navesti nešto kasnije.

Novčanice vrijednosti preko 100$ su se prestale printati od 1946. godine, a zvanično su povučene iz opticaja 1969. godine. One su uglavnom bile korištene ili u međubankarskim transakcijama ili od strane organizovanog kriminala[[kriminal]]a. I posljednja njihova upotreba je zaustavljena naredbom Predsjednika Ričarda Niksona ([[Richard Nixon]]) godine 1969. godine. Sa prednostima koje pruža elektronsko [[bankarstvo]] prestale su biti neophodne. Novčanice u vrijednosti od 500$, 1000$ , 5000$, 10000$ i 100000 $ su sve bile proizvedene u jedno vrijeme.

Dolarski novčići nikada nisu bili naročito popularni u Sjedinjenim Državama. Srebrni dolar se koristio od 1794. pa sve do 1935. godine uz par kraćih perioda nekorištenja;. nikloNikl-bakarni dolar iste veličine kao prethodni kovan je u periodu od 1971. - 1978. Dolarski novčić Entoni Suzan (Susan B. Anthony) je predstavljen u 1979. godinigodine. Pokazao se kao nepopularan jer je često bio brkan sa novčićem od 25¢, zbog približne veličine, izglodane ivice i slične boje. Kovanje ovog novčića je brzo obustavljeno, ali je, kao i svi prethodni U.S. novčići, ostao u upotrebi kao zakonsko sredstvo plaćanja. U 2000. godini novi novčić od $1 sa [[Sacagawea dollar|likom Sacagawea]] je predstavljen, i na ovom novčiću su ispravljene neke od grešaka Entonijinih dolara, pa su tako novčići dobili glatke ivice i zlatnu boju. Kako god ni
Ni ovaj novčić nije uspio dostići popularnost novčanice od $1 i rijetko se koristi.[[Datoteka:1855-O_Half_Eagle.jpg|mini|250p| Novčići iz 1855. godine.]]

Za razliku od većine valuta vrijednost na U.S. novčićima nije ispisana brojem. Umjesto toga vrijednost je napisana engleskim riječima, što predstavlja potencijalni problem za strane posjetioce koji lošije govore engleski. Pored toga ovi natpisi ne slijede pravilno obrazac opisa vrijednosti u centima. Poslije "jednog centa" i "pet centi" dolazi "jedan dajm" (vrijedi 10 centi), "četvrt dolara" (25 centi), i "pola dolara" (neuobičajeno ali se javlja, vrijedi 50 centi). Ovo sve zahtijeva poznavanje ovih pojmova. Posjetioci generalno moraju naučiti i kolokvijalne nazive penija, niklenog (novčića napravljenog od nikla u vrijednosti od 5 centi) i četvrtine ("kvorter") od 25 c.

Iz istorijskihhistorijskih razloga, veličina ovih novčića ne raste u skladu s porastom njihove vrijednosti. I jedan cent (peni), i pet centi (nickel), su veći od novčića od deset centi (dajm), a novčić od pola dolara je veći od trenutnih novčića vrijednosti jednog dolara (onih sa likom Entoni Suzan i likom Sacagawea).

Do [[1974]]. godine vrijednost U.S. dolara je povezivana sa zlatom, srebrom, ili kombinacijom ovo dvoje. Od [[1792]]. do [[1873]]. U.S. dolar je bio slobodno vezan za oboje i [[zlato]] i [[srebro]], iujihovom to umeđusobnom odnosu ovo dvoje od 15:1, u sistemu poznatijem kao bimetalizam. Kroz više zakonskih izmjena od [[1873]]. do [[1900]]. srebro je gubilo na značaju, sve dok [[1900]]. godine kada je formalno usvojen zlatni standard. Zlatni standard, uz par izmjena, opstao je do [[1971]]. godine.

Zakon Sjedinjenih Država o kovanju novca iz 1792. godine uspostavio je Kovnicu Sjedinjenih Država i postavio sljedeću definiciju dolara (slijedi približan prijevod).

Također je određen kurs po kojem će se razmjenjivati čisto srebro i čisto zlato i on je iznosio 15:1. PremaNa tomeosnovu ovoga vrijednost dolara je bila definisana kao količina od 24,06 grama čistog srebra, ili 1,6 grama čistog zlata i sam novac je mogao biti razmijenjen u kovnici ili za srebro, ili za zlato, i to u odnosu od 15:1. Ovaj standard, poznatiji kao bimetalizam, bio je na snazi kroz veći dio 19-tog vijeka.

U 1834. godini usljed pada vrijednosti srebra odnos od 15:1 je promijenjen na odnos 16:1. Ovo je dovelo do toga da je novi U.S. dolar imao podlogu od 1,5 grama zlata, dok je prethodni kurs iznosio 1,6 grama za dolar. Ova promjena vrijednosti je izazvala devalvacijupad vrijednosti dolara, prvuprvi u istoriji,historiji i smanjila je njegovu vrijednostvrijednosnu podloge u zlatu za oko 6%.

Otkriće velikih nalazišta rude srebra u Zapadnimzapadnom U.S.dijelu SAD krajem 19. vijeka, izazvalo je političke kontroverze. S jedne strane su stajali interesi zemljoradnika čije stavove je zastupala U.S. Greenback Party (Partija Zelene pozadine – doslovno prevedeno). Oni su se zalagali za zadržavanje bimetalizma, uz inflaciju, što bi olakšalo vraćanje dugova zemljoradnicima. Na drugoj strani bili su bankarski i komercijalni interesi iz istočnih dijelova U.S.SAD, koji su se zalagali za jaki novac i prelazak na zlatni standard. Ova debata podijelila je [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratsku Stranku]] u 1896. Dovela je i do čuvenog "prelaz na zlato" govor koji je održao [[William Jennings Bryan]], gdegdje je izjavio na jednojsastanku DemokrackojDemokrake konvencijuStranke u [[Čikago|Čikagu]] ("Necemo dozvoliti da nas razapnu na krst od zlata") i koji je, moguće, inspirisao mnoge dijelove Čarobnjaka iz Oza.

1878. godine donesen je Bland-Allison zakon da obezbijedi slobodno kovanje srebra. Ovaj zakon zahtijevao je od vlade da mjesečno obezbijedi srebrnih poluga u vrijednosti između 2 i 4 miliona dolara, po tržišnim cijenama, i da od tog srebra iskujeiskuju srebrnesrebrni dolaredolari.
Ovo je, ustvari, bio poticaj za politički uticajne proizvođače srebra.

Bimetalizam, kao standard, postojao je do [[14. mart]]a [[1900]]. godine,. kadaTada je donesen Zakon o zlatnom standardu koji je određivao da će dolarska vrijednost iznositi 1,67 grama zlata, i da će to biti standardna jedinica vrijednosti, a da će sve novčanice ili novčići izdavani od strane Sjedinjenih Država održavati vrijednost ovog tečaja.

Za vrijeme periodavelike poznatogprivredne krize poznate kao [[Velika depresija]], predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] promijenio je vrijednost dolara i tada se dolar mogao zamijeniti u iznosu od $1,125 za gram zlata. To je predstavljalo pad vrijednosti dolara, i on je, odlukom vlade, bio devalviran za gotovo 41%.

Godine [[1928]]. dolarska novčanica je identifikovana kao "Novčanica Sjedinjenih Država" i na njoj je stajalo odštampano "Plaća se donosiocu po zahtjevu", što ne stoji na današnjim novčanicama.

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Bretton Woods]] ugovorom određeno je da će vrijednost svih ostalih valuta biti mjerena vrijednošću U.S. dolara, i takona taj način su i ostale valute indirektno bile povezane sa zlatnim standardom. Pokušaji američke vlade da održi oboje, utvrđenu vrijednost dolara prema zlatu, kao i razmjenjivost dolara s drugim valutama, stvorili su pritiske na trgovinu i ekonomiju. Do ranih šezdesetih1960-ih pritisci su postajali sve veći, i sve je teže bilo održavati taj sistem.

U martu [[1968]]. godine pokušaji da se održi propisana cijena zlata na slobodnom tržištu, napušteni su. Počeo je dvoredni sistem. U ovom sistemu sve transakcije zlata centralnih banaka bile su izolovane od slobodnih tržišnih cijena. Centralne banke mogle su trgovati međusobno zlatom po dotadašnjoj propisanoj cijeni, ali nisu smjele trgovati na slobodnom tržištu. Na slobodnom tržištu moglo se trgovati prema važećim realnim cijenama (cijenama koje su se određivale ponudom i potražnjom), i ne bi se intervenisalo protiv toga. Cijene na tržištu su odmah skočile na $1,383 za gram zlata (1,383 $/g)., Cijeneali su se potkrajkrajem [[1969]]. godine nakratko vratile na staro, da bi ubrzo nakon toga cijena zlata započela postojani rast. OvaNajveċa cijenavrijednost plafonzlata jedostignuta dostiglaje krajem [[1972]]. godine (2,29 $/g). Do tog vremena pojavile su se i slobodne kursne liste po kojima se zlato razmjenjivalo i van slobodnog tržišta, što je de facto ukazivalo na prestanak važenja Bretton Woods ugovora. Dvoredni sistem je napušten u novembru 1973. godine. Do tada cijena zlata je narasla na (3,22 $/g).

UTokom ranim sedamdesetim1970-ih, [[inflacija]] izazvana rastućim cijenama uvoznih dobara, naročito [[Nafta|nafte,]] i povećana budžetska potrošnja zbog [[Vijetnamski rat|vijetnamskog rata]], a koja nije praćena odgovarajućim rezovima troškova u drugim oblastima, kombinovana sa trgovinskim deficitom[[deficit]]om, dovela je do toga da je dolar vrijedio manje nego zlato koje mu je služilo kao podloga.

UGodine 1972. godini Sjedinjene Države su odredile vrijednost dolara od $1,22 po gramu zlata. Zato što su druge valute vrednovane preko U.S. dolara, ovo je stvorilo zabunu i neke poremećaje na tržištu valuta. Od [[1975]]. godine Sjedinjene države su pustile da se vrijednost dolara odredi na slobodnom tržištu. S ovim potezom vrijednost dolara je po prvi put u historiji određivana slobodnim kursom.

Ubrzo nakon što je, uranih ranim sedamdesetim,1970-ih cijena zlata počela sa svojim rastom, cijene drugih dobara kao što je [[nafta]] također su počele da rastu. Dok su cijene drugih dobara bile prilično nestalnenestabilne i promjenjivepromjenljive, odnos između cijena nafte i zlata ostao je uglavnom sličan utokom devedesetim1990-ih, kao što je to biobilo u šezdesetim, sedamdesetim iprethodnim osamdesetimdecenijama.

Bojeći se pojave ekonomije baziranezasnovane na novčićima sa zlatnom podlogom i slobodnim određivanjem vrijednosti, odvojene od centralne banke, i sa nadolazećom prijetnjom kolapsa U.S. dolara vlada Sjedinjenih Država odobrila je nekoliko promjena u trgovini putem COMEX-a. Ove promjene rezultiraledovele su naglimdo padomnaglog opadanja obima trgovine plemenitim metalima od 1980. naovamo.

U septembru [[1987]]. godine, američki sekretar finansija u administraciji predsjednika [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] [[James Baker]], načinio je prijedlog za [[MMF]] (Međunarodni monetarni fond) da se načini korpa roba (uključujući i zlato) koja će služiti kao referentno mjerilo prilikom određivanja vrijednosti svjetskih valuta. Međutim krah tržišta [[dionica]] u oktobru 1987. godine, praćen [[iran]]skim skandalom udaljio je administraciju od tih planova, i povoljan politički momenat je bio propušten.