Razlika između izmjena na stranici "Alfred Hitchcock"

Uklonjena 24 bajta ,  prije 1 godinu
m
zamjena ik using AWB
(→‎Vanjski linkovi: clean up, removed: Kategorija:Muškarci using AWB)
m (zamjena ik using AWB)
{{Wiki članak}}
{{Infokutija biografijaosoba
| ime = Alfred Hitchcock
|prezime slika =Alfred Hitchcock NYWTS.jpg
| veličina_slike =
|slika =Alfred Hitchcock NYWTS.jpg
|širina slikeopis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1899|8|13}}
|tekst uz sliku =
|dan rođenjamjesto_rođenja = London, =13Engleska
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|4|29|1899|8|13}}
|mjesec rođenja =august
|mjesto smrtimjesto_smrti = Los Angeles, SAD
|godina rođenja =1899
|mjesto rođenjanacionalnost =London
|država rođenjadruga_imena =Engleska
|dan smrtizanimanje =29
| godine_aktivnosti =
|mjesec smrti =april
|godina smrtipoznat_po =1980
| značajna_djela =
|mjesto smrti =Los Angeles
|država smrti =SAD
|ženski pol =
|država za kategoriju= Ujedinjeno Kraljevstvo
}}
 
Alfred Joseph Hitchcock rođen je u [[London]]u, u predgrađu Leytonstone, kao drugi sin i najmlađe dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove žene Emme Jane Hitchcock (r. Whelan). Njegova porodica bila je [[katoličanstvo|katolička]]. Alfred je išao u katoličku školu. Djetinjstvo je proveo usamljeno i zatvoreno.
 
U ranoj dobi, nakon što se ponašao djetinjasto, rekao je da ga je otac poslao u policijsku stanicu s pismom. Nakon što je načelniku dao poruku, zatvoren je na kratko vrijeme. To je vrlo poznata anegdota i on je govorio da je to razlog njegovog nepovjerenja policiji koje se prikazuje kroz mnoge njegove filmove.
 
Sa 14 godina Hitchcock je izgubio oca i napustio koledž svetog Ignacija u [[Stamford Hill]]u, njegovu dotadašnju školu, i otišao u Školu inženjeringa i navigacije. Nakon što je diplomirao, postao je crtač i dizajner reklama u telefonskoj firmi.
 
U to se vrijeme Hitchcock zainteresirao za [[fotografija|fotografiju]] i počeo raditi u filmskoj industriji u [[London]]u. [[1920]]. godine dobio je stalan posao u ''Islington Studiosu'' kao dizajner naslova za [[nijemi film|nijeme filmove]].
Nakon uspjeha ''Stanara'' Hitchcock je unajmio komercijalista kako bi se predstavio kao zvijezda u usponu u britanskoj [[kinematografija|kinematografiji]]. Godine [[1926]]. oženio se svojom asistenticom [[Alma Reville|Almom Reville]]. Imali su kćer [[Patricia Hitchcock|Patriciu]] (r. [[1928]]). Alma je bila Alfredova najbliža saradnica. Napisala je [[scenario|scenarije]] za mnoge njegove filmove i (često bez pohvale) radila na svakom njegovom filmu.
 
[[1929]]. počeo je raditi na ''[[Ucjena (1929)|Ucjeni]]'', a studio je odlučio da to bude jedan od prvih [[zvučni film|zvučnih]] filmova u [[UK|Britaniji]]. Film je sniman u ''[[British Museum]]u'', pa je ''Ucjena'' bila početak Hitchcockovog serijala puštanja znamenitosti u svoje filmove.
 
[[1933]]. Hitchcock je ponovo radio za Michaela Balcona iz ''[[Gaumont British|Gaumont-British Corporationa]]''. Njegov prvi film za tu kompaniju bio je ''[[Čovjek koji je previše znao (1934)|Čovjek koji je previše znao]]'' ([[1934]]), a postigao je ogroman uspjeh, dok se film ''[[39 stepenica (1935)|39 stepenica]]'' ([[1935]]) smatra jednim od Hitchcockovih najboljih filmova iz ranijeg doba njegovog stvaralaštva. Također je bio prvi film koji je predstavio takozvani "[[Macguffin]]" stil (stil u kojem se cijela radnja vrtila oko jednog događaja). U ''39 stepenica'' "MacGuffin" su bili ukradeni nacrti.
 
Idući uspjeh iz [[1938]]. postigao je film ''[[Gospođa koja nestaje (1938)|Gospođa koja nestaje]]'', brz i pametno postavljen film koji govori o potrazi za starijom [[Englezi|Engleskinjom]] (glumi je [[May Whitty]]) koja nestaje dok je na putu u vozu u izmišljenoj zemlji Bandriki (manja verzija [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]).
 
=== Hollywood ===
Hitchcockov ''[[crni humor]]'', koji je bio u njegovim filmovima, zajedno s napetošću, postao je njegov zaštitni znak. No aranžmani s njegovim novim [[producent]]om bili su manji od optimalnih. Selznick je bio u novčanim problemima i Hitchcock je često bio nezadovoljan njegovim zahtjevima za kreativnom kontrolom u filmovima. Tako se dogodilo da je Selznick više "posuđivao" Hitchcocka drugim većim studijima nego da je sam producirao filmove.
 
Sa [[David O. Selznick|Selznickom]] je Hitchcock snimio svoj prvi [[SAD|američki]] [[film]] ''[[Rebecca (1940)|Rebecca]]'' ([[1940]]), iako je film snimljen u [[Engleska|Engleskoj]] i nastao je po romanu književnice [[Daphne du Maurier]]. Ta [[melodrama]] govori o naivnoj mladoj ženi koja dolazi u Englesku i bori se s "dalekim" mužem, grabežljivom spremačicom i sjećanjem mrtve supruge. Također je poznat po lezbijskim ispadima u ulozi [[Judith Anderson]]. Film je dobio [[Oskar za najbolji film|''Oscara'' za najbolji film]] [[1940]]. Njegov drugi američki film, ''[[Strani dopisnik]]'', bio je nominiran za ''[[Oscar]]a'' u istoj kategoriji godine koje je i snimljen.
 
Hitchcockov rad za vrijeme [[1940te|1940-ih]] bio je šarolik, od romantične [[komedija|komedije]] ''[[Gospodin i gospođa Smith (1941)|Gospodin i gospođa Smith]]'', pa do [[drama|drame]] ''[[Slučaj Paradine]]'' i mračne i potresne ''[[Sjenka sumnje|Sjenke sumnje]]''.
''[[Ozloglašena (1946)|Ozloglašena]]'' ([[1946]]) bio je prvi film u kojem je Hitchcock bio i režiser i producent. Selznick nije vidio potencijal, pa je dopustio Hitchcocku da sam producira film za ''[[RKO Pictures]]''. Pošto su glavne uloge igrali [[Ingrid Bergman]] i [[Cary Grant]] i pošto je imao radnju koja se temeljila na [[Nacizam|nacistima]], [[uranij]]u i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], ''Ozloglašena'' je postigao veliki uspjeh na blagajnama i svrstan je u jedne od Hitchcockovih najboljih filmova. Zbog sumnjivih radnji Hitchcock je bio pod istragom [[CIA]]-e zbog korištenja uranija kao glavnog sredstva.
 
''[[Uže (1948)|Uže]]'', njegov prvi film u boji, nastao je [[1948]]. Tu je Hitchcock koristio istu sumnju i okolinu kao što je koristio i u ''[[Čamac za spašavanje (1944)|Čamcu za spašavanje]]''. Također je eksperimentirao s jako dugim scenama - i do 10 [[minuta]] (vidi ''Teme i sredstva''). Sa [[James Stewart|Jamesom Stewartom]] u glavnoj ulozi započela je Stewartova serija od 4 filma koja je snimio sa Hitchcockom. Inspiriran slučajem [[Leopold i Loeb|Leopolda i Loeba]], ovo je bio prvi film sa [[homoseksualnost|homoseksualnom]] tematikom koji je nastao u eri ''[[Haysov kod|Haysovog koda]] (''Production Code'') - čija je pravila Hollywood usvojio.
 
''[[U znaku jarca]]'' film je koji je smješten u [[Australija|Australiju]] [[19. vijek|19. stoljeća]]. Za ta dva filma Hitchcock je osnovao kompaniju ''[[Transatlantic Pictures]]'' sa [[Sidney Bernstein|Sidneyem Bernsteinom]]. No nakon ta dva neuspjeha kompanija je propala.
 
=== Posljednje godine ===
U filmu ''[[Stranci u vozu (1951)|Stranci u vozu]]'' ([[1951]]) Hitchcock je kombinirao mnoge svoje najbolje elemente iz prijašnjih britanskih i američkih filmova. Dvoje ljudi se sastaju i govore o uklanjanju ljudi koji im stvaraju probleme. No jedan od dvojice taj naum shvata ozbiljno. S [[Farley Granger|Farleyem Grangerom]] koji je obnovio neke elemente iz svoje uloge u ''Užetu'', ''Stranci u vozu'' nastavili su pripovjedačku sposobnost homoseksualne ucjene i ubistva.
 
Slijedila su tri jako popularna filma s [[Grace Kelly]] u glavnoj ulozi. ''[[Nazovi M radi ubistva]]'' inspiriran je dramom [[Frederick Knott|Fredericka Knotta]]. To je bio eksperimentalni film gdje je Hitchcock upotrijebio [[3D]] tehnologiju, no film nikada nije prikazan u takvom formatu. ''[[Prozor u dvorište (1954)|Prozor u dvorište]]'' film je gdje je [[James Stewart]] ponovo tumačio glavnu ulogu zajedno s [[Thelma Ritter|Thelmom Ritter]] i [[Raymond Burr|Raymondom Burrom]]. U filmu Stewartov lik, kome je noga u gipsu, iz svojih kolica kroz prozor posmatra susjede i uvjeren je da je jedan od njih usmrtio svoju ženu. Kao i ''[[Čamac za spašavanje]]'' i ''[[Uže (film)|Uže]]'', film je slikan u malom prostoru. Stewart iz sobe nadgleda masivni set dvorišta. ''[[Drž'te lopova! (1955)|Drž'te lopova!]]'', sniman na [[Francuska|francuskoj]] rivijeri, imao je [[Grace Kelly]] i [[Cary Grant|Caryja Granta]] u glavnim ulogama.
 
[[1956]]. Hitchcock snima ''[[Krivo optužen]]'', film inspiriran istinitim događajem zamijenjenog identiteta. To je bio i njegov jedini film u kojem je glumio [[Henry Fonda]]. Uz to je ponovo snimio njegov film iz [[1934]], ''[[Čovjek koji je previše znao (1956)|Čovjek koji je previše znao]]''. Sada su u glavnoj ulozi bili [[James Stewart]] i [[Doris Day]], koji su pjevali jednu od najslavnijih filmskih pjesama ikad, "[[Que Será, Será]]".
 
''[[Vrtoglavica (film)|Vrtoglavica]]'' ([[1958]]) jeste film u kojem su glavne uloge tumačili James Stewart (opet), [[Kim Novak]] i [[Barbara Bel Gaddes]]. Film je komercijalno propao, no postigao je veliku gledanost i postao jedno od Hitchcockovih remek-djela.
 
[[Datoteka:North by Northwest movie trailer screenshot (32).jpg|desno|mini|250px|Foršpan za film ''Sjever-sjeverozapad'', gdje se reklamira kako je Hitchcock "majstor napetosti"]]
 
Nakon ''Vrtoglavice'' slijedila su tri vrlo različita filma koja su bili veliki komercijalni uspjeh i postali Hitchcockova remek-djela: ''[[Sjever-sjeverozapad]]'' ([[1959]]), ''[[Psiho (1960)|Psiho]]'' ([[1960]]) i ''[[Ptice (1963)|Ptice]]'' ([[1963]]). Posljednja dva bila su naročito znamenita zbog zvuka koji je napravio [[Bernard Herrmann]] (jedan od najvećih [[kompozitor]]a filmske muzike): scena ubistva u ''Psihu'' ostala je poznata i do danas, a muzika u ''Pticama'' koristila je samo konvencionalne [[muzički instrumenti|instrumente]] i elektronički zvuk. To su bila njegova dva posljednja ''blockbustera''. Tada je njegova karijera počela blijedjeti (doduše, neki kritičari kao Robin Wood i Donald Spoto, smatraju ''[[Marnie (1964)|Marnie]]'' iz [[1964]]. prvoklasnim). U London se vratio [[1972]]. da bi snimio ''[[Mahnitost (1972)|Mahnitost]]'', svoj posljednji uspješni film. Tu je Hitchcock prvi put dopustio golotinju i psovke u svojim filmovima.
 
Slabo zdravlje malo je usporilo njegovu karijeru u posljednje 2 decenije njegova života.
 
''[[Porodična zavjera]]'' ([[1976]]) bio je njegov posljednji film. On govori o Blanche Tyler ([[Barbara Harris]]), navodnoj spiritualistkinji, i njenom ljubavniku, vozaču taksija Bruceu Dernu, koji živi od njenih lažnih moći. [[William Devane]], [[Karen Black]] i [[Katherine Helmond]] također su glumili u filmu.
 
Vitešku je titulu od kraljice [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]] Hitchcock dobio [[1980]], na [[Nova godina|Novu godinu]]. Preminuo je samo 4 mjeseca kasnije, [[29. april]]a [[1980]]. Ipak je znan po tituli ('''Sir Alfred Hitchcock''') i imao je slova "KBE", jer je ostao Britanac, iako je [[1956]]. uzeo [[SAD|američko]] državljanstvo.
== Teme i sredstva ==
[[Datoteka:Alfred Hitchcock's The Birds trailer 01.png|mini|300px|lijevo|Alfred Hitchcock u foršpanu jednog od svojih najboljih filmova, ''Ptice'']]
Hitchcockov režiserski postupak u osnovi počiva na postizanju neizvjesnosti i napetosti kod gledalaca, a mnogo manje na efektu iznenađenja. Da bi postigao efekt iznenađenja, on naprosto "napada" gledaoca zastrašujućim efektima. Kod neizvjesnosti, pokazuje gledaocu ono što ne znaju likovi u filmu i na osnovu toga majstorski gradi napetost oko pretpostavke šta će se dogoditi kad lik u filmu napokon sazna pravu istinu.
 
Nadalje, često zamagljujući moralnu distinkciju između krivnje i nevinosti i s vremena na vrijeme razvijajući te sumnje, Hitchcock svoje "poštovane" gledaoce pretvara u voajere. U ''Prozoru u dvorište'', nakon što L. B. Jeffries (James Stewart) skoro cijeli film zuri u njega preko dvorišta, Lars Thorwald ([[Raymond Burr]]) suprotstavlja se Jeffriesu pitanjem "Šta vi zapravo želite od mene?", ali se tim pitanjem zapravo obraća gledaocima. Ustvari, nekoliko trenutaka prije no što će izreći ovo pitanje, Thorwald se prvi put u filmu okreće direktno prema kameri; u tom je trenutku većina gledalaca na rubu živaca.
 
Jedan od Hitchcockovih najomiljenijih postupaka za razvijanje zapleta priče i stvaranje napetosti jest ono što je on nazivao "[[MacGuffin]]". Zapleti većine njegovih trilera zasnivaju se na postojanju "MacGuffina": jednog u suštini beznačajnog detalja koji omogućuje razvijanje priče i tjera likove na akciju, ali čije su posebno značenje i priroda nevažni za gledaoca. U ''Vrtoglavici'', npr., ''MacGuffin'' je "Charlotta Valdes"; ona se ni u jednom trenutku ne pojavljuje u filmu, pojedinosti oko njene smrti gledaocu su potpuno nebitne, ali priča o njenom duhu, koji progoni Medlin Elster, toliko zainteresira Scottyja da on počinje istragu o njenom ubistvu i od tog je trenutka ključna za cijeli zaplet filma. U ''Ozloglašenoj'', pošiljka [[uranij]]a, koju glavni junaci moraju pronaći prije no što dospije u ruke [[nacizam|nacistima]], izabrana je kao motivirajuća iskra; za tu svrhu mogao je poslužiti i bilo koji drugi opasni predmet ili objekt. U nekoliko Hitchcockovih špijunskih filmova, kao što je ''39 stepenica'', razne državne tajne imaju ulogu ''MacGuffina''.
 
U većini Hitchcockovih filmova pojavljuje se i sam Hitchcock u tzv. [[kameo]] ulogama: tako ga na trenutak možemo vidjeti kako ulazi u autobus, prolazi pored neke zgrade, stoji u sobi preko puta dvorišta ili se čak pojavljuje na fotografiji. Ovaj zabavni manir postao je Hitchcockov zaštitni znak. Ponekad, zbog kompletnosti utiska, nosi i neki muzički instrument; posebno je dojmljiva scena u kojoj u voz unosi ogromnu kutiju za violončelo u uvodnoj sceni filma ''Stranci u vozu''. U svojim najranijim pojavljivanjima vidimo ga u mračnim eksterijerima, u pješačkoj gužvi ili kako u dugom kadru prolazi ulicom. Njegove su kasnije kameo uloge dojmljivije: npr., u filmu ''[[Trema (1950)|Trema]]'', kada se na ulici okreće za Jane Wyman koja govori sama sa sobom ili u završnici ''Porodične zavjere'', kada se pojavljuje samo kao kineska sjenka iza mutnog stakla ureda za “registriranje smrtnih slučajeva“. (Pogledaj [[Spisak Hitchcockovih kameo pojavljivanja|listu Hitchcockovih kameo pojavljivanja]].)
''[[Uže (film)|Uže]]'' bio je još jedan veliki tehnički izazov: film je trebao biti snimljen iz samo jednog kadra! Zapravo, film je snimljen u 8 kadrova, od kojih svaki traje 10 minuta, odnosno toliko koliko iznosi cjelokupna minutaža trake koja se nalazi u filmskoj kameri; prinudni prekid na kraju svake role filma riješen je tako što je neka od ličnosti u filmu prolazila ispred objektiva kamere kako bi se u tom trenutku prikrio prekid trake! Dakle, na kraju role imamo gro-plan kaputa ličnosti iz filma, a na početku sljedeće role opet je gro-plan njegovog kaputa!
U ''Vrtoglavici'' Hitchcock koristi snimateljski trik koji je kasnije nazvan ''[[Hitchcockov zum]]'' i koji su mnogi režiseri kasnije vrlo često koristili.
 
Iako je bio poznat po inventivnom korištenju uglova snimanja, Hitchcock je izbjegavao položaje kamere koji su, gledajući iz ljudske perspektive, bili fizički nemogući. Npr., on nikada ne bi postavio kameru tako da "gleda" iz unutrašnjosti hladnjaka ili nekog manjeg zatvorenog prostora (princip koji mnogi savremeni režiseri ne poštuju, što je vidljivo iz mnogih novijih filmova i posebno TV-reklama).
== Utjecaj Hitchcockovog karaktera na njegove filmove ==
[[Datoteka:Hitchcock-PD2.JPG|300px|desno|mini||Hitchcock na promociji filma ''Ptice'']]
Hitchcock je imao oko 25 godina i status profesionalnog režisera kada je prvi put probao [[alkohol]] i izišao na sastanak sa djevojkom. U nekoliko njegovih filmova prikazan je muški lik koji ima poteškoća u odnosu sa svojom majkom. U filmu ''Sjever-sjeverozapad'' Roger Tornhill (Cary Grant) nedužan je čovjek koga njegova majka ismijava zbog njegove opsesije da ga prate mračni i opasni tipovi koji ga žele ubiti (i bio je u pravu u tom slučaju). U ''Pticama'' lik koji glumi [[Rod Taylor]] opet je nedužan muškarac koji otkriva da podivljale ptice napadaju ljude i pritom se pokušava osloboditi utjecaja posesivne majke. Ubica u filmu ''Mahnitost'' izlazi s mnogim ženama, ali obožava svoju majku. Negativac Bruno iz ''Stranaca u vozu'' mrzi svog oca, ali je istovremeno veoma privržen majci. Problemi Normana Batesa s majkom u ''Psihu'' već su legendarni.
 
Junakinje Hitchcockovih filmova uglavnom su privlačne, ali hladne plavuše, naizgled nezainteresirane, ali, potaknute uzbuđenjem ili izvjesnom opasnošću, reagiraju burno i silovito, pa čak i protiv zakonskih normi. Kao što je navedeno, slavna je žrtva iz ''Stanara'' plavuša. U ''39 stepenica'', Hitchcockovoj atraktivnoj plavuši, [[Madeleine Carroll]], stavljaju lisice na ruke. U filmu ''Marnie'' privlačna plavuša [[Tippi Hedren]] jeste [[kleptomanija|kleptomanka]]. U filmu ''Drž'te lopova'' čarobna plavuša Grace Kelly nudi pomoć neznancu, iako pretpostavlja da je on provalnik. U ''Prozoru u dvorište'' Lisa provaljuje u stan. A najpoznatija plavuša iz Hitchcockovih filmova, koju u ''Psihu'' glumi [[Janet Leigh]], opljačka iznos od 40.000 [[dolar]]a, a ubija je mladić Norman Bates ([[Anthony Perkins]]), prerušen u svoju majku. Naime, Bates je usljed zamršenog spleta krivnje i psihoze postao podvojena ličnost, s tim da je njegovo drugo "ja" njegova mrtva majka (ili, kako bi to Norman sebi objasnio u filmu: "Moja majka je... Kako se ono kaže?... Danas nije baš svoja.") Hitchcockova zadnja vruća plavuša bila je francuska glumica [[Claude Jade]] kao zabrinuta kćerka tajnog agenta u ''[[Topaz (1969)|Topazu]]''.
 
Hitchcock pokazuje da je čvrsto oslanjanje na glumce i glumice zapravo relikt pozorišne tradicije. Među prvima je inventivno počeo koristiti pokrete kamere, originalno kadriranje i postupke montaže kako bi istražio nove mogućnosti u filmskoj umjetnosti.
 
Hitchcockovi najosobniji filmovi vjerovatno su ''Ozloglašena'' i ''Vrtoglavica''; oba o opsesijama i nervozama muškaraca koji manipuliraju ženama. S druge strane, često je govorio da je njemu osobno najdraži film ''Sjenka sumnje''.
Hitchcock je vrlo teško nalazio pouzdane scenariste koji su bili sposobni njegove zamisli realizirati na filmu. Iako je radio s darovitim piscima, kao što su [[Raymond Chandler]] ili [[John Michael Hayes]], vrlo se rijetko prema njima ponašao s poštovanjem i kao sebi ravnima.
 
Jednom je izjavio: "Pisac i ja isplaniramo cijeli scenario do najsitnijih detalja i kad se to napravi, jedino što preostaje jeste da se snimi film. Ustvari, to se događa samo u slučaju kad je osoba koja ulazi u studio svjesna da se mora nositi s kompromisima. Zapravo, romanopisac daje sve od sebe upravo zbog toga što se ne mora baviti glumcima i svim tim stvarima". Hitchcock je bio izuzetno kritičan prema svojim glumcima i glumicama, pa je, npr., omalovažavao glumu Kim Novak u ''Vrtoglavici'', a jednom je izjavio da glumce treba tretirati kao stoku. (Braneći se od optužbi da je izjavio "Glumci su stoka", rekao je: "Nikada nisam rekao da su glumci stoka; rekao sam da ih treba ''tretirati'' kao stoku.")
 
Prva knjiga koja se bavila Hitchcockom bila je jednostavno naslovljena kao ''Hitchcock''. Objavljena je [[1967]]. i u njoj su objavljeni zapisi jednosedmičnih razgovora koje je režiser [[François Truffaut]] vodio sa Hitchcockom.
 
== Nagrade ==
Hitchcockov film ''Rebecca'' ([[1940]]) dobio je ''[[Oscar]]a'' iste godine, iako je nagradu primio producent filma [[David O. Selznick]]. Hitchcock je kao producent bio nominiran za ''Oscara'' za najbolji film, i to za ''[[Sumnja (1941)|Sumnju]]'' ([[1941]]). Za najboljeg režisera bio je nominiran 5 puta, i to za filmove: ''Rebecca'', ''Čamac za spašavanje'' ([[1944]]), ''Začarana'' ([[1945]]), ''Prozor u dvorište'' i ''Psiho''. [[1968]]. primio je počasnog ''Oscara'', a [[1980]]. dobio je titulu viteza.
 
== Citati ==
{{citat|Poput [[Sigmund Freud|Freuda]], Hitchcock dijagnosticira nezadovoljstvo koje bjesni i nagriza masku civilizirane uljudnosti modernog čovjeka. Poput [[Pablo Picasso|Picassa]] ili [[Salvador Dali|Dalija]], on registrira fenomenološku prijetnju naglo moderniziranog svijeta.|[[Peter Conrad]]}}
 
{{citat|Volio bih da znam više o njegovim vezama sa ženama. Međutim, kad bolje razmislim, ne bih volio.|[[Ingmar Bergman]]}}
 
{{citat|Ja sam filantrop: pružam ljudima ono što oni žele. Ljudi vole osjetiti užas i strah.|Alfred Hitchcock}}
 
{{citat|Nikada nisam rekao da su glumci stoka. Zapravo sam rekao da bi se prema njima trebalo ''ponašati'' kao prema stoci|Alfred Hitchcock}}
 
{{citat|Snimati filmove za mene, najprije i prije svega, znači ispričati priču. Ta priča može biti nevjerovatna, ali ona nikada ne treba biti obična. Poželjno je da bude dramatična i humana. Drama, to je život iz kojeg su isključeni svi dosadni trenuci.|Alfred Hitchcock}}
 
{{citat|Imamo nekoga ko ima neuobičajeno velik, neurotičan strah od nereda. Otuda izvire Hitchcockova umjetnost. On posmatra ljude same u stanju nereda. Svi ti ljudi misle da kontroliraju situaciju, misle da su moćni, misle da su sređeni – a u jednom trenutku on naglo izvlači tepih ispod njihovih nogu samo da bi vidio njihove reakcije.|[[Drew Casper]]}}
 
{{citat|To mora da je najljepši zalazak Sunca na svijetu!<ref>[http://www.057info.hr/lifestyle/2007-10-19/reportaza-o-zadru-u-britanskom-casopisu-spa-secrets-magazine 057info.hr, TZ Grada Zadra: Reportaža o Zadru u britanskom časopisu ''Spa Secrets'', 19. juli 2007].</ref>|Alfred Hitchcock, ispijajući maraskino na zadarskoj Rivi}}
 
== Ostali radovi ==
U razdoblju od [[1955]]. do [[1965]]. Hitchcock je bio domaćin i producent dugotrajne [[televizijska serija|TV-serije]] ''[[Alfred Hitchcock vam predstavlja]]''. Zahvaljujući filmovima koje je do tada snimio, njegovo ime postalo je sinonim za neizvjesnost, a radeći TV-seriju postao je poznat široj javnosti. Njegov glas prožet [[ironija|ironijom]], njegova pojava te osoben stil ponašanja odmah su uočeni i često su bili predmet podsmijeha. I sam je režirao nekoliko epizoda, a izazvao je pravu buru u redovima filmskih radnika kad je odlučio da igrani film ''Psiho'' snimi koristeći usluge televizijskog osoblja. U kasnim 80-im godinama snimljene su nove epizode serijala, pri čemu su se koristili Hitchcockovi uvodni govori iz stare serije.
 
Hitchcock je također zapamćen i u štampanom obliku kao junak u to vrijeme vrlo popularne serije detektivskih priča ''Alfred Hitchcock i tri detektiva''. To su bile inteligentno i vješto napisane priče s likovima koji su bili puno mlađi nego u to vrijeme popularni Hardyjevi dječaci. Nakon što je pročitao priču o zamršenom slučaju '''dvorca i papagaja'', koji su tri detektiva vrlo vješto riješila, Hitchcock odlučuje pisati uvodne tekstove gdje je, u ulozi filmskog režisera, mladim detektivima zadavao nove slučajeve. Na kraju svake knjige Hitchcock raspravlja o slučaju sa Jupiterom Johnsonom, Bobom Andrewsom i Peterom Krenshawom, pri čemu mu detektivi iznose svoja viđenja slučaja.
 
Nakon Hitchcockove smrti, ulogu mentora i prijatelja trojice dječaka preuzima izmišljeni lik umirovljenog detektiva Hectora Sebastiana. Zahvaljujući dostignutoj popularnosti, izdanje ''Alfred Hitchcock i tri detektiva'' nekoliko je puta ponovno izdavano iako su najnoviji reprinti naslovljeni samo kao ''[[Tri detektiva]]''. Tokom svih ovih godina izdavači su nastojali zamijeniti Hitchcockov lik u knjizi drugim protagonistima, naročito u ranim izdanjima knjiga.
 
Na vrhuncu slave Hitchcocku je ponuđeno da piše uvodne tekstove za izdanje pripovjedaka poznatih autora koje bi u zaglavlju nosilo njegovo ime. Sve su pripovijetke trebale biti trileri s naglašenim elementima neizvjesnosti. Naslovi tih izdanja bili su ''Muzej čudovišta Alfreda Hitchcocka'', ''Hitchcockove natprirodne priče strave i napetosti'', ''Napete priče Alfreda Hitchcocka'', ''Vještičiji napitak Alfreda Hitchcocka'', ''Galerija utvara Alfreda Hitchcocka'' i ''Ukleta kuća Alfreda Hitchcocka''.
 
U kolekciji su zastupljena mnoga poznata imena, pa tako i [[Shirley Jackson]] (''Stranci u gradu, [[Lutrija]]''), [[T. H. White]] (''[[Mač u kamenu]]''), Robert Bloch, [[Herbert George Wells]] (''[[Rat svjetova]]''), [[Robert Louis Stevenson]], ''sir'' [[Arthur Conan Doyle]], [[Mark Twain]], te autor ''[[Tri detektiva]]'', [[Robert Arthur]].
 
{{DEFAULTSORT:Hitchcock, Alfred}}
 
[[Kategorija:Biografije, London]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Britanski producenti]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:IK osoba provjera]]
2.986

izmjena