Razlika između verzija stranice "Mustafa Golubić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 38:
[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|mini|180px|desno||Bečki emigrantski list [[La fédération balkanique|Balkanska federacija]], za koji je Golubović pisao.]]
[[Datoteka:Srp i čekić.jpg|mini|180px|[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]], ilegalni komunistički list koji je Golubić pokrenuo u Beču.]]
Nakon protjerivanja iz Francuske i Švicarske 1921. godine odlazi u Beč, gdje 1923. godine postaje i član [[Komunistička partija Austrije|Komunističke partije Austrije]]. U Beču je živio narednih osam godina, te bio član jugoslavenskog "Kluba studenata marksista" i kao novinar sarađivao u međunarodnom listu "[[La fédération balkanique]]" od 1924-27. Člankom "Tajna beogradska kamarila" koji je pod pseudonimom Nikola Nenadović objavio u broju od 1. decembra 1924., Golubić je u listu "La fédération balkanique" pokrenuo međunarodnu kampanju za reviziju [[Solunski proces|Solunskog procesa]]. Godine 1925. je inicirao pokretanje komunističkog lista "[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]]", u čijoj se redakciji nalazio duže vremena. Ovaj list su rasturali ilegalnim putem u Kraljevinu Jugoslaviju, najviše [[Dunav]]om preko radnika na brodovima. Iste godine je napisao i ilegalno izdao brošuru ''Lenjin o vojnim pitanjima''. Učestvovao je kao delegat 1926. godine na [[Treći kongres KPJ|Treċem kongresu KPJ]] u Beču. U Beču je živio oskudno i bez stalnih prihoda. Potpomagao ga je pukovnik [[Božin Simić]], član "Crne ruke" koji je živio u [[Nica|Nici]], ali najveću pomoć imao je od svog zemljaka Alije Mujkića, obućara kod kog su studenti popravljali cipele. On je bio član Kluba, volio je studente i kuhao im je [[bosanski lonac]]. Učestvovao je u [[Julski protesti u Beču 1927.|Julskim protestima]] u Beču, kao jedan od organizatora.<ref name="MatSrp"/>
U [[Leskovac|Leskovcu]] je Mustafa boravio u više navrata tokom 1920-ih i 1930-ih. Kretao se sa lažnim ispravama, kao Milorad Nikolić i bio aktivan u Sindikatu. Smatrali su ga za obućara jer je izrađivao moderne ženske sandale "na štiklu" i rukotvorine prodavao radnicama u Radničkom domu i na drugim nmjestima. U Leskovcu je Mustafa otvorio radnju za izradu sandala koja se zvala "Venera" i zaposlio pedesetak radnika. Mustafa Golubić je u Beču na zahtjev tadašnjih jugoslavenskih vlasti bio četiri puta hapšen, da bi na kraju bio protjeran u [[Berlin]]. U Berlinu se obraća "[[Crvena pomoć|Crvenoj pomoć]]i" i od te organizacije dobija 10 [[Rentna marka|njemačkih rentnih maraka]] sedmično. Pomagao mu je [[Kosta Novaković]] koji je poznavao šefa organizacije "Crvena pomoć". Do januara 1931. je u Berlinu, a u isto vrijeme boravi u Parizu, [[Moskva|Moskvi]] i [[Prag]]u. Zvanično, u Parizu je po nalogu "Crvene pomoći", nabavljao falsifikovane pasoše za komuniste.
 
=== Sovjetski obavještajac ===