Razlika između verzija stranice "Fikret Abdić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
na stranom jeziku, neenciklopedijski
m clean up, replaced: {{Infokutija biografija → {{Infokutija osoba, |dan rođenja → | datum_rođenja = <!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan da using AWB
Red 1:
{{Infokutija biografijaosoba
| ime = Fikret Abdić
|prezime druga_imena = =Abdić
| slika =
|širina slikeopis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1939|09|29}}
|tekst uz sliku =
|država rođenjamjesto_rođenja = Velika Kladuša, Kraljevina Jugoslavija
|dan rođenja =29
|mjesec rođenjadatum_smrti =septembar
|godina rođenjamjesto_smrti =1939
| zanimanje = političar
|mjesto rođenja =Velika Kladuša
|država rođenja =Kraljevina Jugoslavija
|dan smrti =
|mjesec smrti =
|godina smrti =
|mjesto smrti =
|država smrti =
|ženski pol =
|država za kategoriju=
}}
 
'''Fikret Abdić''', predratni bosanski [[privrednik]] i [[političar]] iz [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]], kasnije osuđen za [[ratni zločinac|ratne zločine]], rođen je [[29. septembar|29. septembra]] [[1939]]. godine u [[Donja Vidovska|Donjoj Vidovskoj]], u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
== Djetinjstvo ==
 
Fikret Abdić rođen je kao treće od trinaestoro djece Hašima i Zlate Abdić. Opće i obiteljsko siromaštvo, pojačano ratnim godinama, obilježavaju razdoblje odrastanja i ključne godine socijalizacije. Budući da mu se otac u kasnijoj fazi rata dobrovoljno pridružio partizanima Abdić je odrastao kao klasično dijete jugoslavenskog socijalizma. Okružen je čvrstom vjerom u bolju budućnost, bratstvo i jedinstvo, strahom od žala prošlosti, opterećen predrasudama o negativnoj ulozi tradicije i vjere.<ref name="bio">Muharem Bazdulj, [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1039543 "Uspenje i sunovrat krajiškog Babe"]''vreme.com'',broj 1105; objavljeno 8. 3.2012, pristupljeno 7.12.2014 {{sr simbol}}</ref>
 
Line 31 ⟶ 22:
== Proces Agrokomerc ==
{{Glavni|Afera Agrokomerc}}
Naknadno se ispostavilo kako je montirani proces "[[Agrokomerc]]u", koji će trajati pune tri godine tokom [[1980te|1980-ih]] godina, politički bio usmjeren protiv [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] i njegovog položaja šefa komisije za reviziju Ustava [[SFRJ]]. Fikret Abdić kao direktor Agrokomerca bio je uhapšen i optužen za djelo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja SFRJ po članku 114. Krivičnog zakona SFRJ. Glavna optužba bila je da je izdao mjenice bez financijskog pokrića u vrijednosti od oko 400 miliona dolara. <ref name="IILS">Admir Mulaosmanović, [[Institut za istoriju u Sarajevu|Institut za istoriju, Sarajevo]], 2010 ''BIHAĆKA KRAJINA 1971. – 1991'' ISBN 978-9958-649-05-9 {{bs simbol}} </ref> Javnost navikla da bez kritičke distance prihvaća takve procese spremno je prihvatila dobro vođenu medijsko-političku kampanju koju su vodili beogradski mediji na čelu s listom "Borba" čiji je novinar navodno "otkrio" aferu.
 
== Vrijeme demokratskih promjena ==
Line 39 ⟶ 30:
== Djelatnost tokom rata ==
 
Dana [[29. septembar|29. septembra]] 1993, Fikret Abdić Babo preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši (sa namjerom da isto učini i u Bihaću), i uspostavio tzv. "Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu" <ref name="bio"/> po ugledu na tzv. Srpske autonomne oblasti (SAO) iz 1991. To je uradio u dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku veoma odgovarao unutarbošnjački sukob. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavni i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom "Zajedničku izjavu". Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice HVO-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane tj. vojsci Fikreta Abdića. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u Beograd i sa Radovanom Karadžićem, u prisustvu Slobodana Miloševića, potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir.
 
Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je u novembru 1993. godine sastanak premijera triju paradržava u Velikoj Kladuši<ref name="bio"/>: [[Jadranko Prlić]], [[Vladimir Lukić]] i [[Zlatko Jušić]].
 
Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke "Voće". Iza rata se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]], nakon čega je dobio državljanstvo [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i zaštitu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine za njegovim izručenjem.
Line 55 ⟶ 46:
==== Operacija "Pauk"====
{{Glavni|Operacija Pauk}}
Vojska Fikreta Abdića učestvuje u saradnji sa srbijanskIm specijalnim jedinicama pod komandom DB-a u operaciji koja je imala kodno ime "Pauk", i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Atifa Dudakovića, komandanta V Korpusa Armije BiH u Bihaću, Abdiću je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu. <ref name="pauk">[http://www.domovinskirat.eu/index.php/agresor/vojne-operacije-agresora/590-operacija-qpaukq- Operacija pauk]''domovinskirat.eu'', pristupljeno 7.12.2014 </ref>
 
 
Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], zamjenik je bio Frenki, ali je sa njima bio i general srpske vojske Krajine [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih "Tigrova", preko "Pantera" [[Ljubiša Savić|Ljubiše Savića Mauzera]], do "Škorpiona".
Line 66 ⟶ 56:
==== Logori ====
 
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara [[1995]], piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Ukupan broj ljudi koji su prošli logore iznosi 5000. <ref name="czm">[http://www.centar-za-mir.hr/uploads/Fikret_Abdic__County_Court_Karlovac__2002.pdf Optužnica županijskog suda u Karlovcu]''centar-za-mir.hr'', pristupljeno 7.12.2014 </ref> Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]],<ref name="dw">Samir Huseinović, [http://www.dw.de/ratna-uloga-fikreta-abdi%C4%87a/a-15417075 "Ratna uloga Fikreta Abdića" sa] [[Deutsche Welle]], objavljeno 26.09.2011, pristupljeno 7.12.2014 </ref> specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Ab diću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao.
 
=== Slom autonomije ===
Line 74 ⟶ 64:
== Poslijeratne djelatnosti i presuda ==
 
Ubrzo nakon rata Abdić se nastanio u [[Opatija (Hrvatska)|Opatiji]] i posvetio vođenju preduzeća, čije je središte u hotelu "Kontinental", u samom središtu [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. U [[Bihać|Bihaću]]u je u međuvremenu Abdić optužen za smrt 121 civila i trojice ratnih zarobljenika, te za ranjavanje više od 400 civila na bihaćkom, cazinskom, bužimskom i velikokladuškom području 1993. i 1994. godine.
U julu [[2002]]. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u [[Karlovac|Karlovcu]] osudilo ga je nepravomoćnom prvostupanjskom presudom na kaznu od 20 godina zatvora, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj. Karlovački Županijski sud osudio je Abdića da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne odbrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave APZB-a.
 
Petočlano vijeće Vrhovnog suda Hrvatske razmatralo je 8. februara [[2005]]. godine, žalbu Fikreta Abdića na odluku tog suda kojom mu je potvrđena dvadesetogodišnja zatvorska kazna Županijskog suda u Karlovcu <ref name="czm"/> zbog ratnog zločina počinjenog u takozvanoj autonomnoj pokrajini zapadna Bosna od [[1993]]. do [[1995]]. godine. Dana 3. marta 2005. Vrhovni sud Hrvatske donio je konačnu presudu za ratni zločin, Fikretu Abdiću nakon podnesene žalbe pod nazivom: "Presuda br. III Kž-2/04-11 od 8.2.2005. protiv opt. Fikreta Abdića", kojom se Fikret Abdić proglašava krivim, te je određena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 15 godina.
Abdić je 9. marta 2012. pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne.<ref name="24sata.hr">http://www.24sata.hr/politika/fikret-abdic-izlazi-iz-zatvora-u-pulu-dolaze-njegove-pristase-256900</ref>
 
Na općinskim izborima 2016. godine Fikret Abdić postaje načelnik općine Velika Kladuša sa podrškom 48.1% birača koji su izašli izbore. Laburistička stranka, kojom predsjedava Abdićeva kćerka Elvira, a koja je nastala 2011. odcjepljenjem od bivše Abdićeve stranke DNZ , osvojila je većinu u općinskom vijeću.
 
== Također pogledajte ==
*[[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]
 
=== Reference ==
{{reference}}
 
Line 95 ⟶ 85:
[[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:IK osoba provjera]]
 
{{Wikicitat|Fikret Abdić}}