Razlika između verzija stranice "Gazi Husrev-beg"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Ferdinand I's emissaries meeting Gazi Husrev-beg in 1530.jpg|mini|Poslanici kralja Ferdinanda I kod Gazi Husrev-bega 1530.godine.]]
{{Infokutija osoba
| ime = Gazi Husrev-beg
Line 7 ⟶ 6:
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = 1480.
| mjesto_rođenja = [[SerezSerres]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti = 1541.
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
Line 16 ⟶ 15:
| poznat_po =
| značajni_radovi =
| supružnik =
| nagrade =
| veb-sajt =
| potpis =
}}
[[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|200px|mini|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu (slika iz 1900.)]]
'''Gazi Husrev-beg''' ([[1480]]-[[1541]]), jeste [[Bosanci|bosanski]] [[beg]]<ref>{{Cite web|title = O vakufu|url = http://vakuf-gazi.ba/index.php/o-vakufu|website = vakuf-gazi.ba|accessdate = 2016-02-20}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ghb.ba/historijat |title=Historijat |work=ghb.ba |accessdate=5. 4. 2017}}</ref> u [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]] u prvoj polovini [[16. vijek]]a.

== BioBiografija ==
[[Datoteka:Ferdinand I's emissaries meeting Gazi Husrev-beg in 1530.jpg|mini|lijevo|200px|Poslanici kralja Ferdinanda I kod Gazi Husrev-bega 1530.godine.]]
Gazi Husrev-beg je sposobanbio vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom [[Vilajet Bosna|osmanlijske Bosne]]. Otac mu je bio Ferhad-beg namjesnik Trakije i rođen je u Hercegovini. Husrev-begova majka bila je sultanija [[Seldžuka]] kćerka [[sultan]]a [[Bajazid II|Bajazida II]]. Serez je bio njena rezidencija, rezidencija osmanske princeze. Time je pradjed Husrev-bega bio čuveni [[Mehmed II]]. Otac Husrev-bega, Ferhad-beg poginuo je 1486. kod Adane. Majka Seldžuka je sina odvela kod djeda, sultana Bajezida II u [[Carigrad]], gdje se Husrev-beg odgajao i školovao u carskom saraju.<ref>Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010, 11-13, 18-20.</ref>
 
Gazi Husrev-beg je ratovao protiv [[Venecija|Mlečana]], [[Mađarska|Mađara]] i ostatka [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]] koje se bunilo protiv Osmanlijskog Carstva. Za manje od tri godine osvojio je [[Knin]], [[Skradin]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]]. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je odlukom carskog [[divan]]a imenovan bosanskim [[sandžak-beg]]om.
Line 28 ⟶ 31:
Pod vodstvom Gazi Husrev-bega, Osmanlijska vojska je brzo napredovala u ratovanju. Gazi Husrev-beg je također osvojio utvrđene gradove [[Tvrđava Greben|Greben]], [[Sokograd (Šipovo)|Sokol]], Jezero, Vinac, [[Vrbaški Grad]], Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.
 
Osim vojnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je imao ogroman uticaj na razvoj Bosne, naročito grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Sva svoja nepokretna i pokretna dobra je [[Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa|uvakufio]]. Obnovio je [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] i izgradio čuvenu [[Begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]], [[Gazi Husrev-begova biblioteka|biblioteku]], [[MedresaGazi Husrev-begova medresa|medresu]], [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kulu]], [[Hastana|bolnicu]] i mnoge druge poznate zgrade.<ref>A. Nalo [http://www.avaz.ba/clanak/149546/u-malter-begove-dzamije-umjesto-vode-sipano-mlijeko-s-bjelancima Najpoznatiji bosanski valija Gazi Husrev-beg nije štedio - U malter Begove džamije, umjesto vode, sipano mlijeko s bjelancima] ''[[Dnevni avaz]]'', objavljeno 30. 11. 2014; pristupljeno: 30. 11. 2014 {{bs simbol}}</ref>
 
Gazi Husrev-beg je izgubio život u bici u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 1541. godine. Njegovo tijelo je prenešeno u Sarajevo i sahranjeno u [[harem]]u njegove džamije. Iznad vrata na [[Gazi Husrev-begovo turbe|turbetu]] piše: ''"Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada."''
Line 44 ⟶ 47:
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
== Reference ==
{{refspisak|2}}