Razlika između izmjena na stranici "Ilirija"

Dodano 3.417 bajtova ,  prije 1 godinu
nema sažetka izmjene
[[Datoteka:Illyrians (English).svg|mini|300pxdesno|Ilirija i plemena Ilira.]]
{{Nedostaju izvori}}
[[File:Tribes in Ancient Thrace (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Grčke (Makedonija i Epir) na čijoj teritoriji je početkom IV stoljeća pne osnovano Ilirsko kraljevstvo<ref name="PapazogluD"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>]]
[[Datoteka:Illyrians (English).svg|mini|300px|Ilirija i plemena Ilira.]]
 
'''Ilirija''' ([[grčki jezik|gr]]: Ἰλλυρία; [[latinski jezik|lat]]: Illyria) je naziv [[historija|historijskog]] [[geografija|geografskog]] područja koje su u antičko doba naseljavala brojna plemena [[Iliri|Ilira]]. Ilirska plemena imala su zajednički jezik i obitavala su na području koje približno korespondira sa teritorijom bivše [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i dijela današnje [[Albanija|Republike Albanije]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], postojao je junak Ilirijus, sin Kadma i Harmonije, koji je zavladao cijelom Ilirijom i legenda dalje kaže da je on predak svih Ilira.
 
Smatra se da su današnji [[Albanci]] direktni potomci Ilira a i oni sami su ponosni na tu činjenicu i insistiraju na njoj. Potvrda ovih tvrdnji postoji u analizama [[DNK]]. Osim toga, istom metodom utvrđeno je da i drugi stanovnici današnjeg zapadnog Balkana imaju tragove ''ilirske krvi'' u svojim najstarijim [[gen]]ima.{{Izvor}}
 
 
 
==Geografija==
 
Ilirija se protezala približno od [[Slovenija|slovenskih]] [[Alpi|Alpa]] na sjeveru do sjeverne [[Grčka|Grčke]] na jugu i od ostrva u [[Jadran]]skom moru na zapadu do ravnica Panonije i [[Karpati|Karpata]] na istoku. Ovo geografsko područje je veoma raznoliko u pogledu [[reljef]]a, [[klima|klime]], flore i faune. U centralnom dijelu Ilirije reljef je brdsko-planinski sa [[Dinaridi]]ma koji se protežu u pravcu sjeverozapad - jugoistok, na sjeveroistoku je velika ravnica - Panonska nizija a na zapadu je veoma razuđena obala Jadranskog mora sa brojnim ostrvima, zaljevima i uvalama. Klima je [[mediteran]]ska na obali i priobalju i umjereno-kontinentalna do kontinentalna u zaleđu. Područje je bogato riječnim tokovima sa rijekama koje čine uglavnom crnomorski sliv (Sava, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]], Dunav, [[Morava]]) i nekolicina rijeka jadranskog sliva ([[Krka]], [[Cetina]], [[Neretva]], [[Bojana (rijeka)|Bojana]], [[Drim]]). Priroda je bila izdašna u Iliriji i dala joj veliko rudno bogatstvo; željeznu rudu, srebro i zlato, između ostalog.
 
==Kraljevi i kraljice, ratovi==
 
===Uvod===
Iliri pripadaju grupi naroda koji su već u I milenijumu nove ere imali elemente državnog uređenja, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih kolonija, Iliri su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura|kulturu]] i elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”. Napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|kraljevstvo]].<ref name="Imamović">{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic -
 
IliriOn pripadajuelements grupiof narodapolitical kojiorganization suof većillyrian ucommunities I|work= milenijumu'Prilozi', nove30, ere imali elemente državnog uređenjaSarajevo, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije2001. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih kolonija, Iliripages. su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura25-41|kulturu]]accessdate= i9. elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”2. Dakle napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|monarhiju]].2016}}</ref> Kao važna osnova za takav korak naprijed poslužila im je dobra [[privreda]] i vojna moć. U svom prodoru na Balkan, [[Rimljani]] su se među prvim susreli sa Ardijejcima koji su već tada bili organizovani u jednu od prvih ilirskih država. Zahvaljujući rimskim piscima i historičarima danas možda upravo najviše i znamo baš o Ardijejcima.
 
===Kraljevi===
 
'''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine p. n. e. i osnivač je istoimene dinastije.<ref name="PapazogluD"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću p. n. e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, postao je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.<ref name="Makedonijaa">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine p. n. e. a [[Filip II Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], je uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] a iste, 358. godine p. n. e., Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu.
[[Polibije]], grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom "Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων" - Bardilis iz Ilirije a [[Ciceron]] ga zove "Bardullis Illyrius".
 
Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine p. n. e. ilirska plemena učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine p. n. e., Iliri su se oslobodili i kralj '''[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji..<ref name="Popović">{{Cite web |url= http://www.1stmuse.com/frames/ |title= John J. Popovic – Alexander III the Great of Macedon |work= PROJECT by John J. Popovic |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref><ref>[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclopædia_Britannica/Illyria 1911 Encyclopædia Britannica, Volume 14 Ilirija Britanska enciklopedija]</ref>
 
Krajem III stoljeća p. n. e. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i [[Hercegovina|Hercegovine]].
 
U III vijeku p. n. e. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (250-230. p. n. e.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.<ref name="Zippel"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien |title= Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref>
 
===Kraljica===
 
Nakon smrti Agrona, nova ilirska kraljica postala je '''[[Teuta]]''', Agronova druga žena. Teuta je vladala umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a.<ref name="Zippel"/> Nažalost, Teuta nije uspjela nastaviti Agronovu uspješnu vladavinu; ilirske starješine otkazivale su joj poslušnost i potkopavale njenu vlast. Situaciju je pogoršao sukob sa Rimom zbog ilirskog piratstva po Jadranu. (Iliri, odnosno naročito pleme Liburni, bili su vješti moreplovci i konstruktori brodova. Po njima je nazvana i brza i okretna brodica [[liburna]]. Rimljani su rado učili, pa i od svojih neprijatelja, te su tako usvojili i gradnju liburni.) Mnogo moćniji Rim ipak je porazio Ilire uništivši njihova naselja u dolini rijeke Neretve i prisilio Teutu na povlačenje u Rhizon, ([[Risan]] u Boki Kotorskoj) pri tome uzevši veći dio teritorije ilirskih zemalja a ostavivši Teuti tek uzan obalni pojas od današnjeg [[Dubrovnik]]a do ušća rijeke [[Drim]] u Jadran. Ostale ilirske teritorije date su rimskom vazalu [[Demetrije Hvarski|Demetriju Hvaraninu]], nekadašnjem Teutinom vojskovođi.<ref name="MesihOrbis">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/258173235/ |title= Salmedin-Mesihovic-ORBIS-ROMANVS-Udzbenik za historiju klasicne rimske civilizacije -Prvi ilirski rat, s.346 - Drugi ilirski rat, s. 350 |work= 30, Sarajevo, 2015. |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref>
 
 
Nakon smrti Agrona, nova ilirska kraljica postala je '''[[Teuta]]''', Agronova druga žena. Teuta je vladala umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a. Nažalost, Teuta nije uspjela nastaviti Agronovu uspješnu vladavinu; ilirske starješine otkazivale su joj poslušnost i potkopavale njenu vlast. Situaciju je pogoršao sukob sa Rimom zbog ilirskog piratstva po Jadranu. (Iliri, odnosno naročito pleme Liburni, bili su vješti moreplovci i konstruktori brodova. Po njima je nazvana i brza i okretna brodica [[liburna]]. Rimljani su rado učili, pa i od svojih neprijatelja, te su tako usvojili i gradnju liburni.) Mnogo moćniji Rim ipak je porazio Ilire uništivši njihova naselja u dolini rijeke Neretve i prisilio Teutu na povlačenje u Rhizon, ([[Risan]] u Boki Kotorskoj) pri tome uzevši veći dio teritorije ilirskih zemalja a ostavivši Teuti tek uzan obalni pojas od današnjeg [[Dubrovnik]]a do ušća rijeke [[Drim]] u Jadran. Ostale ilirske teritorije date su rimskom vazalu Demetriju Hvaraninu, nekadašnjem Teutinom vojskovođi.
 
===Posljednji kralj===
 
Oko 180. godine p. n. e. [[Dalmati]] proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p. n. e., zarobili ga i odveli u Rim 165. godine p. n. e. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru.
 
Dakle, Rimljani su u svojoj [[Oktavijanovi ilirski ratovi|ekspanziji na Balkanu]] osnovali svoju provinciju [[Ilirikum]] i prodirali sve dalje u unutrašnjost ali Iliri se nisu lako mirili sa dominacijom Rima. U odsudnom ratu između Ilira i Rima koji je trajao od 6. do 9. godine udružena dalmatinsko-panonska plemena pod [[Baton]]om, vođom [[Dezitijati|Dezidijata]], i Batonom i Pinesom, vođama Breuka, su natjerali rimljane na sukob koji će rimski historičar Suetonijus opisati kao najteži od [[Punski ratovi|Punskih ratova]]. Rim je morao angažovati ne manje od 15 [[legija]] sa pomoćnim trupama i saveznicima iz [[Trakija|Trakije]]; ukupno oko 200.000 vojnika. Težak gerilski rat vođen je u bosanskim planinama i južnoj Panoniji. Rimljanima je trebalo tri godine da uguše ilirski [[Batonov ustanak|ustanak]] čiji su povod bili preveliki porezi i prisilno regrutiranje Ilira u borbu protiv [[germani|germanskog]] plemena [[Markomani|Markomana]]. Nakon ovog rata, provincija Ilirikum je 10. godine podijeljena na [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]].<ref>Bojanovski, 1988</ref>
 
Nešto kasnije, za vrijeme [[Bizant|bizantijske]] vladavine, Ilirija je pretrpjela pljačkaške upade barbara sa sjevera i istoka ([[Goti|Vizigoti]], [[Huni]], [[Ostrogoti]]). Nedugo zatim na Balkan dolaze [[Slaveni]] koji u periodu od 6-8 stoljeća naseljavaju ilirske zemlje asimilirajući njihova preostala plemena preostala na teritorijama današnjih država: [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]].
 
==Religija==
 
Iliri su bili [[politeizam|mnogobošci]]. Na sjeveru su imali kult Sunca, u srednjoj Dalmaciji kult Mjeseca[[Mjesec]]a i na jugu kult [[Zmija|zmije]]. Imali su veliki broj bogova; Histri su obožavali Eia, Melesocus, Boria, Iria; Liburni Anzoticu, (rimska [[Venera (mitologija)|Venera]], Ica, Iutossica, Latra i Sentona. Glavni bog [[Japodi|Japoda]] bio je [[Bindus]], zaštitnik izvora i voda, a povezuje se s rimskim [[Neptun (mitologija)|Neptunom]]. Armatus je bio lokalni bog rata u Dalmaciji. Tu su još bili i Terminus kao zaštitnik meda, Tadenus poistovjećen s [[Apolon]]om, Medaurus itd. Na jugu ilirskog područja poznat je božanski zmijski par Dracon i Draccena. Zaštitnik grada Rhizon (Risan) zvao se Medauras, bog predstavljen kao jahač sa kopljem u ruci. Iliri su prakticirali i prinošenje ljudskih žrtava; prema pisanju antičkog historičara Arijana (oko 86-146. godine) ilirski plemenski vođa Klet je žrtvovao tri dječaka, tri djevojčice i tri crna ovna prije bitke protiv Aleksandra Velikog. Iliri su svoje mrtve sahranjivali najčešće u [[tumulusTumuli|tumulusima]]ima (tipično za [[željezno doba]]) ili grobnim humkama. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjnima otrkiveniotkriveni su mnogi predmeti smješteni pored posmrtnih ostataka umrlih ilira u tumulusima: oružje, nakit i ukrasi, dijelovi odjeće i glineno posuđe. Iliri su vjerovali da im ovi predmeti trebaju poslužiti u zagrobnom životu. Oko vrata su nosili amulete da bi se zaštitili od uroka i nesreća.
 
== Literatura ==
==Izvori i vanjski linkovi==
*{{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988
|isbn = }}
*{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn = }}
*{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url= http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn = }}
 
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
==Izvori i vanjskiVanjski linkovi==
*[http://web.archive.org/20080821022836/www.geocities.com/protoillyrian O Ilirima na geocities]
*[http://www.eugubininelmondo.it/storia.html#Romana O posljednjem kralju Ilirije]
*Wilkes, John (1992). The Illyrians. Oxford: Blackwell Press. ISBN 0-631-14671-7.
*Enver Imamović: O elementima političkog organiziranja ilirskih zajednica.
 
<gallery>
Image:Map of the Kingdom of Agron of the Ardiaei (English).png|Ilirska kraljevina u doba kralja Agrona (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije)
Image:KingdomofTeuta.png|Ilirska kraljevina u doba kraljice Teute (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije)
Image:228-220BC-DemetriusofPharos.png|KneževinaIlirska država Demetrija Hvarskog (228-220. godine prije nove ere)
|Ilirska kraljevina u doba kralja Gencija (181-168. godine prije nove ere)
</gallery>
5.708

izmjena