Razlika između verzija stranice "Nirnberški proces"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 11:
Fritzscheu se sudilo umjesto [[Joseph Goebbels|Goebbelsu]], ali je oslobođen optužbe. Na suđenju nisu bili [[Hitler]], [[Goebbels]] i [[Himmler]], ali i ovako je "ulov" bio bogat.
[[Datoteka:Defendants in the dock at the Nuremberg Trials.jpg|mini|300px|Optuženici u Nirnberškom procesu:<br />1. red (od gore prema dolje): [[Hermann Göring]], [[Rudolf Heß]], [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Wilhelm Keitel]]<br />2. red (od gore prema dolje): [[Karl Dönitz]], [[Erich Raeder]], [[Baldur von Schirach]] i [[Fritz Sauckel]].]]
Na klupi za optužene sjedili su: [[Karl Dönitz]], nasljednik Hitlera, [[Alfred Jodl]], potpisivač bezuvjetne kapitulacije, [[Wilhelm Keitel]], vođa [[OKW]], tj. načelnik glavnog stožeraštaba Oružanih snaga Njemačke, [[Joachim von Ribbentrop]], ministar vanjskih poslova, [[Alfred Rosenberg]], glavni nacistički filozof, [[Albert Speer]], nacistički ministar naoružanja i Hitlerov omiljeni arhitekta, [[Franz von Papen]], bivši njemački kancelar, [[Baldur von Schirach]], vođa Hitlerove mladežiomladine, [[Ernst Kaltenbrunner]], najviši preživjeli zapovjednik [[SS]]-a, [[Walter Funk]], nacistički ministar gospodarastvaprivrede, [[Konstantin von Neurath]], prethodnik Ribentropa, kasnije moćnik u Poljskoj, [[Hermann Göring]], otac [[Gestapo|Gestapa]] i zapovjednik [[Luftwaffe]]a, [[Erich Raeder]], bivši zapovjednik nacističke [[Mornarica|Mornarice]], [[Hans Frank]], vođa Generalne vlade u okupiranoj Poljskoj [[Hjalmar Schacht]], predratni predsjednik ReichsbankaReichsbanke, [[Fritz Sauckel]], opunomoćenik [[nacističkog]] programa robovske radne snage,[[Julius Streicher]], urednik tjednikasedmičnika [[Der Stürmer]], sijao mržnju prema Židovima, [[Martin Bormann]],nasljednik Hessa u Stranci, [[Arthur Syss Inquart]], instrumentalist [[Anschluss]]a, [[Wilhelm Frick]], ministar unutarnjihunutrašnjih poslova, tvorac rasnih zakona.
 
Suđenje je počelo u novembru 1945, a završilo 15. oktobra 1946. Sljedećeg dana izvršene su presude. [[Zatvor Spandau]] "ugostio" je sedam optuženika: Ericha Raedera, Karla Dönitza, Rudolfa Hessa, Alberta Speera, Baldura von Schiracha, [[Walter Funk|Waltera Funka]] i [[Konstantin Neurath|Konstantina Neuratha]]. NoMeđutim, Speer, Schirach, Hess i Dönitz jedini su izdržali kaznu do kraja. Nakon tog procesa još dva nacista su osuđena nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. To su [[Adolf Eichmann]] (obješen 1962) i [[Klaus Barbie]] (umro 1991).
Suđenje je počelo u novembru 1945, a završilo 15. oktobra 1946. Sljedećeg dana izvršene su presude.
[[Zatvor Spandau]] "ugostio" je sedam optuženika: Ericha Raedera, Karla Dönitza, Rudolfa Hessa, Alberta Speera, Baldura von Schiracha, [[Walter Funk|Waltera Funka]] i [[Konstantin Neurath|Konstantina Neuratha]]. No, Speer, Schirach, Hess i Dönitz jedini su izdržali kaznu do kraja. Nakon tog procesa još dva nacista su osuđena nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. To su [[Adolf Eichmann]] (obješen 1962) i [[Klaus Barbie]] (umro 1991).
 
Općehistorijski značaj Nirnberškog procesa sastoji se naročito u tome što on predstavlja osudu agresije i proklamuje princip lične odgovornosti poglavara država i drugih visokih funkcionera za zločine protiv mira, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.        
Line 22 ⟶ 21:
 
Optuženi su po sljedeće četiri tačke:
# Učešće u običnom planu ili [[urotaZavjera (zločin)|urotizavjeri]] za izvršenje [[Zločin protiv mira|zločina protiv mira]]
# Planiranje, iniciranje i provođenje [[Ratna agresija|ratne agresije]] i drugih zločina protiv mira
# [[Ratni zločin]]i
Line 37 ⟶ 36:
!&nbsp;!!'''1'''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;!!'''2'''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;!!'''3'''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;!!'''4'''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;!!&nbsp;!!&nbsp;
|-
|<center>[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R14128A, Martin Bormann.jpg|centar|110p]]<br /> <span style="white-space: nowrap">'''[[Martin Bormann]]'''</span></center>||O|||º||K||K||Smrt||Hessov nasljednik na mjestu Tajnikasekretara NSDAP-a. Osuđen na smrt. Ostaci pronađnipronađeni [[1972]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judborma.htm]
|-
|[[Datoteka:Karl Dönitz.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Karl Dönitz]]'''</span></center>||O||K||K|||º||10 godina||Vođa ''Kriegsmarinea'' od [[1943]]. godine, nasljedionaslijedio Raedera. Inicijator [[U-boot]] kampanje koji je postao [[Njemački predsjednik]] nakon HitleorveHitlerove smrti [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/juddoeni.htm]. U dokaznom postupku na suđenju [[Karl Dönitz|Karla Dönitza]] o njegovim naređenjima [[U-boot]] flotama da nepoštuju [[London Pomorski Sporazum|Londonska Pravila]], admiral [[Chester Nimitz]] izjavio je da je nezabranjeno podmorsko oružje preneseno u [[Tihi okean]] od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i to od prvog dana odladotkad je država ušla u rat. Dönitzu je dokazana krivnja zbog nepoštovanja [[Drugi Londonski Pomorsky Sporazum|2. Londonskog pomorskog sporazuma]] 1936. godine, noali njegova izjava nije prihvaćena zbog njegovih nepoštivanja međunarodnog zakona o podmorskom naoružanju.<ref name="NT">[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/juddoeni.htm Suđenje : Dönitz] - [[Avalon Projekt]] na [[Yale]]u</ref>
|-
|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 121-0270, Polen, Krakau, Polizeiparade, Hans Frank.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Hans Frank]]'''</span></center>||O|||º||K||K||Smrt||Šef vlade u okupiranoj [[Poljska|Poljskoj]]. Izrazio kajanje [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfrank.htm].
|-
|[[Datoteka:Wilhelm Frick 72-919.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Wilhelm Frick]]'''</span></center>||O||K||K||K||Smrt||Hitlerov Ministar unutarnjihunutrašnjih poslova. Autor [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfrick.htm]
|-
|[[Datoteka:Hans Fritzsche12.jpg|110p|centar]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Hans Fritzsche]]'''</span></center>||O||O||O|||º|| Oslobođen ||Popularni radio komentator, i šef novinskog odjela Ministarstva propagande u Nacističkooj Njemačkoj. Okušao se na mjestu [[Joseph Goebbels|Goebbelsa]][http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfritz.htm]
Line 49 ⟶ 48:
|[[Datoteka:Waltherfunk45.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Walther Funk]]'''</span></center>||O||K||K||K||Doživotna robija||Hitlerov ministar ekonomije. Nasljedio Schachta kao šef ''Reichsbanka''. Pušten zbog lošeg zdravlja [[16. maj]]a [[1957]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfunk.htm]
|-
|[[Datoteka:Goeringcaptivity2.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Hermann Göring]]'''</span></center>||K||K||K||K||Smrt||[[Reichsmarschall]], zapovjednik [[Luftwaffe]]a, i mongihmnogih odjeljaka SS-a. Počinio samoubistvo noć prije smaknuća.[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judgoeri.htm]
|-
|[[Datoteka:Rudolf Hess at Nuremberg prison.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Rudolf Hess]]'''</span></center>||K||K||K||K||Doživotna robija||Hitlerov zamjenik, pobjegao u Škotsku [[1941]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judhess.htm]
|-
|[[Datoteka:Alfred-jodl-72-926.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Alfred Jodl]]'''</span></center>||K||K||K||K||Smrt||''Wehrmacht Generaloberst'', Keitelov pomoćnik. Jodl je [[23. februar]]a [[1953]]. godine, posmrtno doduše, oslobođen krivnje od jednog denacifikacijekskogdenacifikacijskog suda, koji ga je smatrao nevinim po međunarodnim zakonima. [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judjodl.htm]
|-
|[[Datoteka:Ernst-Kaltenbrunner-72-916.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Ernst Kaltenbrunner]]'''</span></center>||O|||º||K||K||Smrt||Preživjeli član [[SS]]-a sa najvišim činom. Šef [[RSHA]]-a, centralne Nacističke obavještajne agencije. Također je zapovijedao mnogim ''Einsatzgruppama'' i mnogim koncentracijskim kampovima.[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judkalt.htm]
Line 61 ⟶ 60:
|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12331, Gustav Krupp von Bohlen und Halbach.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Gustav Krupp von Bohlen und Halbach]]'''</span></center>||O||O||O||O||----||Veliki nacistički industrijalac. Medicinski nespreman za suđenje.
|-
|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2008-0922-501, Robert Ley.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Robert Ley]]'''</span></center>||O||O||O||O||----||Šef [[DAF]]-a, Njemačke radničke fronte. Počinio samoubistvo [[25. oktobar|25. oktobra]] [[1945]]. godine, prije početka njegovanjegovog suđenja.
|-
|[[Datoteka:Bundesarchiv N 1310 Bild-135, Konstantin von Neurath.jpg|110p|centar]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Konstantin von Neurath]]'''</span></center>||K||K||K||K||15 godina||Ministar vanjskohvanjskih poslova do 1938. godine, nasljedio ga Ribbentrop. Kasnije, Štičenik Bohemije i Moravske. Otkaz dao 1934. zbog sukoba s Hitlerom. Zbog lošeg zdravlja pušten je [[6. novembar|6. novembra]] [[1954]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judneur.htm]
|-
|[[Datoteka:Vonpapen1.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Franz von Papen]]'''</span></center>||O||O|||º|||º||Oslobođen optužbe || [[Njemački kancelar]] [[1932]]. i vice-kancelar pod Hitlerom od [[1933]]. Kasnije, ambasador u [[Turska|Turskoj]]. Iako oslobođen na Procesima, von Papen je [[1947]]. ponovno optužen kao ratni zločinac od strane jednog denacifikacijskog suda, i osuđen je na 8 godina prisilnog teškog rada. Oslobođen je nakon 2 godine zbog sudskog apela koji je napravio. [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judpapen.htm]
Line 82 ⟶ 81:
|[[Datoteka:Inquart crop.jpg|110p|centar]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Arthur Seyss-Inquart]]'''</span></center>||O||K||K||K||Smrt||Austrijski premijer za vrijeme ''[[Anschluss]]a''. Kasnije, gauleiter okupirane [[Holandija|Holandije]]. Izrazio kajanje.[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judseyss.htm]
|-
|[[Datoteka:Albert Speer Neurenberg.JPG|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Albert Speer]]'''</span></center>|||O|||O||K||K||20 godina||Hitlerov najdraži arhitekt i osobnilični prijatelj. Odgovoran za izgradnju mongihmnogih ministarstava i industrijskih središta (npr. Ministarstvo naoružanja) i jedna od centralnih figura u vlasti. Izrazio kajanje.[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judspeer.htm]
|-
|[[Datoteka:Julius Streicher 72-920 crop.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Julius Streicher]]'''</span></center>||O|||º|||º||K||Kriv||Širio mržnju i ubistva nad Židovima preko svojih novina, [[Der Stürmer]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judstrei.htm]