Razlika između verzija stranice "Nirnberški proces"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 11:
Fritzscheu se sudilo umjesto [[Joseph Goebbels|Goebbelsu]], ali je oslobođen optužbe. Na suđenju nisu bili [[Hitler]], [[Goebbels]] i [[Himmler]], ali i ovako je "ulov" bio bogat.
[[Datoteka:Defendants in the dock at the Nuremberg Trials.jpg|mini|300px|Optuženici u Nirnberškom procesu:<br />1. red (od gore prema dolje): [[Hermann Göring]], [[Rudolf Heß]], [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Wilhelm Keitel]]<br />2. red (od gore prema dolje): [[Karl Dönitz]], [[Erich Raeder]], [[Baldur von Schirach]] i [[Fritz Sauckel]].]]
Na klupi za optužene sjedili su: [[Karl Dönitz]], nasljednik Hitlera, [[Alfred Jodl]], potpisivač bezuvjetne kapitulacije, [[Wilhelm Keitel]], vođa [[OKW]], tj. načelnik glavnog
Suđenje je počelo u novembru 1945, a završilo 15. oktobra 1946. Sljedećeg dana izvršene su presude. [[Zatvor Spandau]] "ugostio" je sedam optuženika: Ericha Raedera, Karla Dönitza, Rudolfa Hessa, Alberta Speera, Baldura von Schiracha, [[Walter Funk|Waltera Funka]] i [[Konstantin Neurath|Konstantina Neuratha]].
▲[[Zatvor Spandau]] "ugostio" je sedam optuženika: Ericha Raedera, Karla Dönitza, Rudolfa Hessa, Alberta Speera, Baldura von Schiracha, [[Walter Funk|Waltera Funka]] i [[Konstantin Neurath|Konstantina Neuratha]]. No, Speer, Schirach, Hess i Dönitz jedini su izdržali kaznu do kraja. Nakon tog procesa još dva nacista su osuđena nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. To su [[Adolf Eichmann]] (obješen 1962) i [[Klaus Barbie]] (umro 1991).
Općehistorijski značaj Nirnberškog procesa sastoji se naročito u tome što on predstavlja osudu agresije i proklamuje princip lične odgovornosti poglavara država i drugih visokih funkcionera za zločine protiv mira, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Line 22 ⟶ 21:
Optuženi su po sljedeće četiri tačke:
# Učešće u običnom planu ili [[
# Planiranje, iniciranje i provođenje [[Ratna agresija|ratne agresije]] i drugih zločina protiv mira
# [[Ratni zločin]]i
Line 37 ⟶ 36:
! !!'''1''' !!'''2''' !!'''3''' !!'''4''' !! !!
|-
|<center>[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R14128A, Martin Bormann.jpg|centar|110p]]<br /> <span style="white-space: nowrap">'''[[Martin Bormann]]'''</span></center>||O|||º||K||K||Smrt||Hessov nasljednik na mjestu
|-
|[[Datoteka:Karl Dönitz.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Karl Dönitz]]'''</span></center>||O||K||K|||º||10 godina||Vođa ''Kriegsmarinea'' od [[1943]]. godine,
|-
|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 121-0270, Polen, Krakau, Polizeiparade, Hans Frank.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Hans Frank]]'''</span></center>||O|||º||K||K||Smrt||Šef vlade u okupiranoj [[Poljska|Poljskoj]]. Izrazio kajanje [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfrank.htm].
|-
|[[Datoteka:Wilhelm Frick 72-919.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Wilhelm Frick]]'''</span></center>||O||K||K||K||Smrt||Hitlerov Ministar
|-
|[[Datoteka:Hans Fritzsche12.jpg|110p|centar]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Hans Fritzsche]]'''</span></center>||O||O||O|||º|| Oslobođen ||Popularni radio komentator, i šef novinskog odjela Ministarstva propagande u Nacističkooj Njemačkoj. Okušao se na mjestu [[Joseph Goebbels|Goebbelsa]][http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfritz.htm]
Line 49 ⟶ 48:
|[[Datoteka:Waltherfunk45.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Walther Funk]]'''</span></center>||O||K||K||K||Doživotna robija||Hitlerov ministar ekonomije. Nasljedio Schachta kao šef ''Reichsbanka''. Pušten zbog lošeg zdravlja [[16. maj]]a [[1957]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judfunk.htm]
|-
|[[Datoteka:Goeringcaptivity2.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Hermann Göring]]'''</span></center>||K||K||K||K||Smrt||[[Reichsmarschall]], zapovjednik [[Luftwaffe]]a, i
|-
|[[Datoteka:Rudolf Hess at Nuremberg prison.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Rudolf Hess]]'''</span></center>||K||K||K||K||Doživotna robija||Hitlerov zamjenik, pobjegao u Škotsku [[1941]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judhess.htm]
|-
|[[Datoteka:Alfred-jodl-72-926.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Alfred Jodl]]'''</span></center>||K||K||K||K||Smrt||''Wehrmacht Generaloberst'', Keitelov pomoćnik. Jodl je [[23. februar]]a [[1953]]. godine, posmrtno doduše, oslobođen krivnje od jednog
|-
|[[Datoteka:Ernst-Kaltenbrunner-72-916.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Ernst Kaltenbrunner]]'''</span></center>||O|||º||K||K||Smrt||Preživjeli član [[SS]]-a sa najvišim činom. Šef [[RSHA]]-a, centralne Nacističke obavještajne agencije. Također je zapovijedao mnogim ''Einsatzgruppama'' i mnogim koncentracijskim kampovima.[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judkalt.htm]
Line 61 ⟶ 60:
|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12331, Gustav Krupp von Bohlen und Halbach.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Gustav Krupp von Bohlen und Halbach]]'''</span></center>||O||O||O||O||----||Veliki nacistički industrijalac. Medicinski nespreman za suđenje.
|-
|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2008-0922-501, Robert Ley.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Robert Ley]]'''</span></center>||O||O||O||O||----||Šef [[DAF]]-a, Njemačke radničke fronte. Počinio samoubistvo [[25. oktobar|25. oktobra]] [[1945]]. godine, prije početka
|-
|[[Datoteka:Bundesarchiv N 1310 Bild-135, Konstantin von Neurath.jpg|110p|centar]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Konstantin von Neurath]]'''</span></center>||K||K||K||K||15 godina||Ministar
|-
|[[Datoteka:Vonpapen1.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Franz von Papen]]'''</span></center>||O||O|||º|||º||Oslobođen optužbe || [[Njemački kancelar]] [[1932]]. i vice-kancelar pod Hitlerom od [[1933]]. Kasnije, ambasador u [[Turska|Turskoj]]. Iako oslobođen na Procesima, von Papen je [[1947]]. ponovno optužen kao ratni zločinac od strane jednog denacifikacijskog suda, i osuđen je na 8 godina prisilnog teškog rada. Oslobođen je nakon 2 godine zbog sudskog apela koji je napravio. [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judpapen.htm]
Line 82 ⟶ 81:
|[[Datoteka:Inquart crop.jpg|110p|centar]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Arthur Seyss-Inquart]]'''</span></center>||O||K||K||K||Smrt||Austrijski premijer za vrijeme ''[[Anschluss]]a''. Kasnije, gauleiter okupirane [[Holandija|Holandije]]. Izrazio kajanje.[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judseyss.htm]
|-
|[[Datoteka:Albert Speer Neurenberg.JPG|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Albert Speer]]'''</span></center>|||O|||O||K||K||20 godina||Hitlerov najdraži arhitekt i
|-
|[[Datoteka:Julius Streicher 72-920 crop.jpg|centar|110p]]<br /> <center><span style="white-space: nowrap">'''[[Julius Streicher]]'''</span></center>||O|||º|||º||K||Kriv||Širio mržnju i ubistva nad Židovima preko svojih novina, [[Der Stürmer]].[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judstrei.htm]
|