Razlika između verzija stranice "Aleksandar Veliki"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju_izvori}}
{{Drugo značenje|Aleksandar (čvor)}}
{{Infokutija Vladar
Line 16 ⟶ 15:
|Slika = AlexanderTheGreat Bust.jpg
|Nasljeđivanje=[[Kralj Makedonije]]|Nasljeđivanje1=[[Spisak faraona|Faraon Egipta]]|Vladavina1=332. - 323. p.n.e.|Prethodnik1=[[Darije III]]|Nasljednik1=[[Filip III Makedonski|Filip III]]|Nasljeđivanje2=[[Kralj Perzije]]|Vladavina2=330. - 323. p.n.e.|Prethodnik2=[[Darije III]]|Nasljednik2=[[Filip III Makedonski|Filip III]]|Djeca=[[Aleksandar IV Makedonski]]}}
'''Aleksandar III Makedonski''' (20. juli 356. prije nove ere - 10. juni 323. prije nove ere), poznatiji kao '''Aleksandar Veliki''' je bio kralj [[Makedonija|Makedonije]] i član [[Argead dinastija|Argead dinastije]]. Rođen u [[Pella|Pelli]] 356. godine prije nove ere, Aleksandar je naslijedio svog oca, [[Filip II Makedonski|Filipa II]], na prijestolju u dobi od dvadeset godina.<ref name="Makedonija">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> On je proveo većinu svojih vladajućih godina u vojnoj kampanji bez presedana kroz Aziju i sjeveroistok Afrike, dok u dobi od trideset godina nije stvorio jedno od najvećih carstava antičkog svijeta, koje se prostiralo od [[Grčka|Grčke]] do [[Egipat|Egipta]] i sjeverozapada drevne [[Indija|Indije]]. Bio je neporažen u borbi i smatra se jednim od najuspješnijih vojnih zapovjednika u historiji.
 
U mladosti, Aleksandra je podučavao filozof [[Aristotel]] do njegove 16. godine. Kada je naslijedio svog oca na prijestolju 336. prije nove ere, nakon ubistva Filipa, Aleksandar je naslijedio snažno carstvo i iskusnu vojsku. On je proglašen [[Korintska liga|vojskovođom Grčke]] i iskoristio je ovaj čin za pokretanje vojnih planova širenja njegovog oca. Izvršio je invaziju 334. prije nove ere na [[Ahemenidsko carstvo]], zauzevši [[Mala Azija|Malu Aziju]], započevši [[Ratovi Aleksandra velikog|niz kampanja]] koje su trajale deset godina. Aleksandar je slomio moć Perzije u nizu odlučujućih bitki, posebno u borbama kod [[Bitka kod Isa|Isa]] i [[Bitka kod Gaugamela|Gaugamela]]. On je kasnije svrgnuo Perzijskog kralja [[Darije III|Darija III]] i osvojio čitavo [[Ahemenidsko carstvo|Prvo Perzijsko carstvo]]. U tom trenutku, njegovo carstvo se protezalo od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] do rijeke [[Ind]].
Line 90 ⟶ 89:
Nakon početne pobjede protiv Perzijskih snaga u [[bitka kod Granika|bici kod Granika]], Aleksandar je prihvatio predaju Perzijskog pokrajinskog grada [[Sard]]a; zatim je nastavio pohod prema obali [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Iako je Aleksandar vjerovao u svoje božansko pravo, on je porodice umrlih vojnika nagradio velikodušno: "Rodbini svog palog borca, Aleksandar daje oslobođenje od oporezivanja i javne službe". Bez obzira da li su to bili njegovi ratnici ili perzijske snage koji su mu se suprostavili, Aleksandar je odlučio da poštuje one koji su poginuli. On je čak otišao toliko daleko da je postavio statue u čast na te ljude. Mada to nije direktno utjecalo na kulturu, Perzijanci nisu osjećali potrebu za pobunom i prema Aleksandru su postupali sa dužnim poštovanjem. Na Halicarnasusu, u Carii, Aleksandar je uspješnoj vodio prvi od mnogih [[opsada]], na kraju prisiljavajući svoje protivnike, plaćeničkog kapetana Memnona sa Rodosa i perzijskog [[namjesnik]]a Carie, [[Orontobates]]a, da se povuku morskim putem. Aleksandar je ostavio Cariu Adi, kojeg je Aleksandar usvojio.
 
Iz Halicarnasusa, Aleksandar je nastavio preko planine Lucija i Pamfilijan ravnicom, zauzimajući sve primorske gradove koji su bili perzijske pomorske baze. Pošto od Pamfilije nema velikih luka, Aleksandar je prešao na unutrašnjost. Kod [[Termesos]]a, Aleksandar je zauzeo grad [[Pisidija|Pisidiju]]. U drevnom Frigijskom glavnom gradu [[Gordium]]u, Aleksandar je "otkopčao" do tada nerješiv [[Gordijev čvor]], u kojem je pisalo da očekuje budućeg "kralja Azije".<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1535 Hrvatska enciklopedija - Aleksandar Veliki]</ref>
 
=== Levant i Sirija ===
{{Glavni|Bitka kod Isa|Opsada Tira}}Aleksandar je otputovao na jug, ali ga je dočekala Darijeva znatno veća vojska koju je lagano porazio, izazvavši kod Darija paniku. Iako je jurio neke vojnike, Aleksandar je (njihove porodice) tretirao s poštovanjem, što je pokazalo njegovu velikodušnost i dobrotu prema svim ljudima koji su se nalazili u mjestima koje je osvojio. Darije je pobjegao iz bitke, dovodeći svoju vojsku do kolapsa, ostavljajući za sobom svoju ženu, svoje dvije kćerke, svoju majku [[Sisigambis]] i nevjerovatno blago.<ref>[https://www.ancient.eu/Alexander_the_Great/ Joshua J. Mark - Alexander the Great]</ref> On je ponudio [[mirovni sporazum]] koji je obuhvatao zemlje koje je već izgubio, i otkupninu od 10.000 talenata za svoju porodicu. Aleksandar je odgovorio da, pošto je on sada kralj Azije, je on taj koji odlučuje sam o teritorijalnoj podjeli.
 
Aleksandar Veliki, iako je bio velikodušan čovjek, na kraju je prepoznao moć koju je imao da pobijedi neprijatelja u ratu. Nakon opsade Tira 332. p.n.e. neprijatelj je poražen, Darije nije htio da se bezuslovno preda, ali je Aleksandar postao nemilosrdan. Shvatio je da ima kontrolu i da može dobiti još mnogo toga. Darije je time bio prisiljen da se vrati. Ovaj put je ponuda bila impresivna. Darije je ponudio sve teritorije do rijeke Eufrat, kolosalnu otkupninu od 300.000 talenata za svoju porodicu i ruku svoje najstarije kćerke. Ova nova promjena u diplomatskim odnosima izazvala je paniku među liderima okolnih zemalja, jer su se bojali sličnog poraza. To je navelo neke barbare da jednostavno abdiciraju zbog Aleksandra, kako bi izbjegli sigurnu smrt.
Line 284 ⟶ 282:
== Također pogledajte ==
* [[Spisak osoba znanih kao Veliki]]
== Literatura ==
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Poreklo i razvoj ilirske države |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |publisher = ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO |year = 1969 |isbn = }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url= http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn = }}
*{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn = }}
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
 
{{reference}}
 
== Vanjski linkovi ==
* [http://daninauke.me/aleksandar-makedonski-zanimljivosti-o-velikom-vojskovodi/ Aleksandar Makedonski – zanimljivosti]
* [https://nova-akropola.com/filozofija-i-psihologija/filozofija/aristotel-aleksandar-veliki/ Časopis Nova Akropola - Aristotel i Aleksandar Veliki]
* [http://www.znanje.org/i/i29/09iv02/09iv0206/Aleksandar%20Makedonski.htm Aleksandar Makedonski]
* [http://www.seminarski-diplomski.co.rs/ISTORIJA/Aleksandar-Makedonski.html Aleksandar Makedonski]
* [http://povijest.net/aleksandar-veliki-i-egipat/ Aleksandar Veliki i Egipat]
* [http://www.prva.hr/images/pdf/LEKCIJA%2014%20-%20ALEKSANDAR%20VELIKI%20I%20HELENISTICKO%20DOBA.pdf Aleksandar Veliki i helenističko doba]
 
 
{{Makedonski vladari}}{{commons|Alexander the Great}}