Razlika između verzija stranice "Južna Koreja"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Zamijenjena datoteka:South_Korean_national_anthem.wav sa datotekom:National_anthem_of_South_Korea,_performed_by_the_United_States_Navy_Band.wav (od strane CommonsDelinker razlog: File renamed: uploader requested move).
Dodao i obrazložio o Privredi
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 48:
[[Datoteka:Korea_Export_Treemap.jpg|mini|desno|200px|Struktura korejskog izvoza.]]
[[Datoteka:Einstein-Hubo.jpg|mini|desno|200px|Korejski robot Einstein-Hubo.]]
Od početka [[1960.]]-ih godina do danas Južna Koreja doživjela je spektakularan privredni rast koji ju je svrstao među grupu ”[[Azijski Tigrovi]]”. Od pretežno agrarne zemlje čiji je dohodak po stanovniku bio usporediv sa siromašnim afričkim zemljama, izrasla je u snažnu industrijsku silu i jednu od 15 najvećih svjetskih privreda. U prvim desetljećima nakon Drugog svjetskog rata država je imala velik utjecaj na privredu. Vlada je poticala uvoz sirovina i tehnologije umjesto potrošnih dobara i ohrabrivala štednju i [[Investicija|investicije]] nasuprot potrošnje. U prvim planovima naglasak je bio na radnointenzivnim industrijama (posebice tekstilnoj) kako bi se zaposlilo rastuće stanovništvo.
Južna Koreja se zbog svoga brzog privrednog rasta svrstava u grupu tzv. [[Azijski tigrovi|Azijskih tigrova]], a razlog uspješne privrede Južne Koreje leži u visoko kvalificiranoj i discipliniranoj radnoj snazi (relativno jeftinoj), snažnoj [[industrija|industriji]] te u izrazito izvoznoj orjentaciji. Važniji izvori prihoda su željezna ruda, volfram, ugljen, riža, svila, duhan, riba itd, a nezaposlenost se kreće oko 4%.
 
Od [[1970.]]-ih potpora države dana je crnoj i obojenoj metalurgiji, brodogradnji i hemijskoj industriji, od 1980-ih automobilskoj, elektrotehničkoj i elektroničkoj industriji, a 2000-ih i 2010-ih medijskoj i industriji zabave. Korejska muzika([[K-pop]]), Korejske serije([[K-drama|K-drame]]) i proizvodi vezani uz njih(K-beauty) doživljavaju veliki rast posljednjih godina. Uz nisku cijenu rada i potporu države ostvarivane su visoke stope rasta koje su u nekim godinama bile i dvocifrene. Od 1980-ih postupno popušta središnje planiranje i utjecaj države, a sve se više uvode tržišni principi. Porast cijene rada učinila je neke industrije manje konkurentnima, ali je korejska [[privreda]] i dalje među najuspješnijima u Aziji. [[Azijska Financijska Kriza]] potkraj 1990-ih odrazila se i na Južnu Koreju, kad su došle do izražaja slabosti privrednog sistema. Uz pomoć [[MMF]]-a i financijske reforme kriza je prevladana, iako su smanjene stope privrednog rasta ostale pozitivne.
 
[[BDP]] po stanovniku iznosi oko 30 000 USD, a više od 35 % otvaruje se u industriji što je među najvećim udjelima u svijetu. Važnost poljoprivrede se smanjuje, jednako po udjelu u zaposlenosti i u prihodu. Obrađuje se manje od 20 % površine zemlje, a glavni su problemi sustav zemljišne razdiobe koji je doveo do rascjepkanosti parcela i nedostatak radne snage u ostarjelim ruralnim sredinama. Glavni je usjev [[riža]] koja se uzgaja na polovici površine (na jugu i dvije žetve godišnje), zatim ostale [[žitarice]] (ječam, pšenica), soja, krompir, grah i ostalo povrće, voće i pamuk. U stočarstvu je najznačajnije svinjogojstvo. U proizvodnji hrane važno je [[ribarstvo]] (12. u svijetu), morsko ribarstvo daje oko 2/3 ukupnog, a razvijena je i [[akvakultura]]. Uprkos intenzivnom programu [[Pošumljavanje|pošumljavanja]] Koreja proizvodi samo maleni dio potreba za drvom, a razvijena drvna industrija uvelike počiva na uvozu.
 
Rudna su bogatstva ograničena, među najvažnijima su [[kameni ugalj]] (ali je Južna Koreja i dalje drugi najveći uvoznik), olovo i cink, grafit, nešto željezne rude, zlata i srebra, te vapnenac koji je važna sirovina u cementnoj industriji. Južna Koreja je velik potrošač energije. Iako su izgrađene mnogobrojne [[Hidroelektrana|hidroelektrane]], u proizvodnji električne struje sudjeluju sa 1 %. Najvažnije su termoelektrane, nekad na ugljen, danas sve više na naftu, a oko 35 % proizvodi se u [[Nuklearna centrala|nuklearnim centralama]]. Industrija je od početka bila izvozno orijentirana. Danas su među najvažnijim industrijama elektrotehnička i elektronička, posebice industrija telekomunikacijske opreme, računala, računalnih komponenti i zabavne elektronike, pri čemu je [[Samsung]] postao jedna od vodećih svjetskih firmi. Južna Koreja drugi je najveći proizvođač televizora i peti proizvođač osobnih automobila, sirova čelika i cementa te vodeća u svjetskoj brodogradnji. Ostale važne grane industrije su hemijska i petrohemijska (Južna Koreja je 7. svjetski potrošač nafte), strojarska, prehr. i tekstilna. Glavnina bazne industrije locirana je na južnom priobalju, a prerađivačke u zapadnom, posebno oko [[Seoul]]<nowiki/>a. Intenzivan razvoj industrije imao je i negativne posljedice, ponajprije jako onečišćenje (Južna Koreja je 9. u svijetu po emisiji CO<sub>2</sub>). Značenje turizma još je dosta malo, iako zemlju godišnje posjeti više od pet milijuna stranih turista.
 
Vanjska je trgovina velika, a trgovinski balans pozitivan. Izvoze se elektrotehnički i elektronički uređaji, telekomunikacijska oprema, strojevi i vozila, željezo i čelik, brodovi, najviše u [[SAD]], [[Japan]], [[Kina|Kinu]] i [[Tajvan]]. Uvoze se industrijska oprema, nafta i derivati, ugljen, kemijski proizvodi, različite sirovine i prehrambeni proizvodi. Glavni partneri su: Japan, SAD, Kina, [[Saudijska Arabija]], [[Njemačka]] i [[Australija]].
 
Uporedno s razvojem industrije razvijao se i prometni sistem. Željeznička mreža je dobro razvijena i velikim dijelom elektrificirana. Cestovna mreža, iako brzo građena, zaostaje za još bržom automobilizacijom pa se u grad. regijama stvaraju gužve. Integracija u svj. peivredu nije bila moguća bez razvoja zračnog i pomorskog prometa. Međunarodni aerodrom Seoul-Incheon 5. je u svijetu po teretnom prometu, a među 15 najvećih svjetskih morskih luka četiri su korejske: Kwangyang/Gwangyang, Ulsan, Inch’on/Incheon, i Pusan/Busan, svaka s prometom većim od 140 miliona tona godišnje.
 
== Stanovništvo ==