Razlika između verzija stranice "Titanij"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništena izmjena 2964251 korisnika 82.132.126.2 (razgovor)
oznaka: poništenje
mNo edit summary
Red 165:
=== Hemijske ===
[[Datoteka:Titanium in water porbiax diagram.png|thumb|lijevo|[[Pourbaixov dijagram]] za titanij u čistoj vodi, perhlornoj kiselini ili natrij-hidroksidu<ref name="medusa"/>]]
Poput [[aluminij]]a i [[magnezij]]a, metalni titanij i njegove legure se [[redoks reakcija|oksidiraju]] odmah nakon izlaganja kisiku iz [[zrak]]a. Titanij vrlo lahko reagira sa kisikom iz zraka pri 1200 °C, dok pri 610 °C sa čistim kisikom nastaje [[titanij-dioksid]].<ref name="TICE6th"/> Međutim, on vrlo sporo reagira s [[voda|vodom]] i zrakom na sobnoj temperaturi jer na njegovoj površini nastaje [[pasivizacija (hemija)|pasivni]] sloj oksida koji ostatak titanija štiti od daljnje oksidacije.<ref name="EBC"/> Čim se taj zaštitni sloj formira, on je debeo tek 1 do 2 nm, ali postaje sve deblji te nakon približno četiri godine iznosi oko 25 nm.<ref name="Emsley2001p453"/>
 
Atmosferska pasivizacija omogućava titaniju odličnu otpornost na koroziju, toliku da se može porediti s [[platina|platinom]]. U sposobnosti je izdržati napad razrijeđene [[sumporna kiselina|sumporne]] i [[hlorovodična kiselina|hlorovodične kiseline]], hloridnih rastvora i većine organskih kiselina.<ref name="LANL"/> Ipak, ovaj metal mogu korodirati koncentrirane kiseline.<ref name="Pitting"/> Kao što to indicira negativni redoks potencijal, titanij je [[termodinamika|termodinamički]] veoma reaktivan metal koji sagorijeva u atmosferi i pri nižim temperaturama od svoje tačke topljenja. Topljenje je moguće samo u inertnoj atmosferi ili u [[vakuum]]u. Pri 550 °C, on se spaja sa [[hlor]]om.<ref name="LANL"/> Također reagira i sa drugim halogenim i apsorbira vodik.<ref name="HistoryAndUse"/>