Bronzano doba: razlika između verzija

m
nema sažetka izmjene
mNo edit summary
Bronzano doba i prava revolucija u tehnologiji izrade sredstava za proizvodnju, ustvari, javljaju se onda kada je otkriveno da [[bakar]] (oko 90%) sa [[kalaj]]em (oko 10%) daje izuzetno čvrstu i mnogostruko upotrebljivu leguru - bronzu (mjed, tuč). Bronzano doba je počelo prvo na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], gdje je vrlo brzo potisnut kamen kao materijal za izradu oruđa i drugih predmeta. Iz ovog centra, [[bronza]] se postepeno širila prema ostalim dijelovima svijeta; u Evropi je bila općepoznata oko 2000 godina prije naše ere, a u [[Kina|Kini]] oko 600 godina kasnije.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
Bronzano doba obilježava, kako upotreba bronze, tako i seoba stočara u vrijeme '''ranog bronzanog doba''' (2200. - 1600. p. n. e.) na područje [[Mediteran]]a. To je bio sljedeći talas indoevropskih doseljenika (nakon prvog talasa seljaka u mlađem kamenom dobu).
 
'''Kasno bronzano doba''' ili vrijeme tzv. kulture polja sa šarama traje od l3001300. do 750./700. p. n. e.
Nositelji ove evropske kulturne pojave pripadaju indoevropskoj grupi naroda, ali nemaju ista etnička obilježja. Zajednički im je obred spaljivanja umrlih, po čemu je ova kultura dobila ime, i pokapanje ostataka u žarama s prilozima nakita, oružja i oruđa. Ovakvi žarni grobovi tvore velike [[nekropola|nekropole]].
 
==Reference==
23.364

izmjene