Razlika između verzija stranice "Divergentna evolucija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
 
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
[[Datoteka:Darwin's finches.jpeg|right|thumb|[[Charles Darwin|Darwinove]] zebe su napoznatiji klasični primjer divergentne evolucije.]]
'''Divergentna evolucija''' je oblik evolucijskih promjena koje nastaju akumulacijomsa poveċanjem razlike između grupa koje mogu dovesti do stvaranja novih vrsta. Obično je rezultat [[Difuzija|difuzije]] iste vrste putem različitih načina [[genetičkaGenetička izolacija|genetičke izolacije]], koji blokira [[genskiGenski tok|protok gena]] među subpopulacijama,. omogućavajućiTime diferenciranuje omogućena diferencirana fiksacija karakterističnigkarakteristična kod [[genskiGenski fond|genskih fondova]]. Glavni determinatorifaktori kod nakupljanja međupopulacijskih razlika su [[mutacija|mutacije]] , [[genetički drift]] i [[prirodna selekcija]]. Ta podijeljenost subpopulacija, po bilo kojem osnovu, može se uočiti i na [[molekula|molekularnom]] nivou, što se odražava u nekim modelima strukture i funkcije višeg nivoa koje su lakolahko vidljive u organizmima.<ref>Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
</ref><ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.</ref><ref>Zimmer C. (2001): Evolution: The Triumph of an Idea. , ISBN 0-06-019906-7.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
TerminPojam "’divergentni evolucija’" se može primijeniti na [[molekularnaMolekularna biologija|molekularno-biološke]] karakteristike. Može se odnositi primijeniti i divergenciju na puteveprimjenu divergencije više [[organizam]]a ili tipova [[ćelije (biologija)|ćelija]], na primjer. To se može primijeniti i na razini [[gen]]a i [[protein]]a, kao što su [[nukleotid]] ne sekvence ili sekvence proteina koji proizilaze iz dva ili više produkataproizvoda homolognih gena. Oba orthologna gena (jedinice iz [[specijacija|specijacije]] ) i paralogni geni (rezultat genskih duplikacija unutar populacije) može se reći da su primjeri divergentne evolucije. Zbog ovog drugog, moguće je da dođe do divergentnih evolucijskih procesa između dva gena unutar iste vrste.
U slučaju divergentne evolucije, sličnost određenih kategorija je posljedica zajedničkog porijekla, jer odstupanje strukture ili funkcije od zajedničkog pretka još uvijek nije u potpunosti otklonilo osnovne sličnosti. Nasuprot tome, [[konvergentna evolucija]] nastaje kada postojepostoji neki okvir istovjetnih [[ekologijaEkologija|ekoloških]] ili [[fizikaFizika|fizičkih]] faktora, na koje nesrodne vrste imaju slično evolucijsko rješenje, iako se sličnosti struktura ili funkcija razvijaju samostalno. To uključuje [[Analogni organi|analogne strukture]] i organe.
 
==Divergentne vrste==
[[Image:Speciation modes.svg|left|thumb|300px|'''Poređenje alopatrične, peripatrične, parapatrične i simpatrične specijacije'''.]]
'''Divergentne vrste''' su posljedica divergentne evolucije. Razgranavanje jedne vrste na dvije ili više potomačkihsrodnih, javlja se na četiri glavna načina.
 
* '''[[Alopatrična specijacija]]''' nastaje kada se [[populacija]] na istom prostoru podijeli u dvije ili više potpuno izoliranih subpopulacija. Nakon odvajanja, nove [[mutacija|mutacije]] [[prirodna selekcija]] i [[genetički drift]] na svakomsvaku subpopulaciju djeluju samostalno, proizvodeći različite evolutivne ishode.
 
'''[[Peripatrična specijacija]]''' je donekle sličanslična alopatričnoj, a posebno se javlja kada veoma mala subpopulacija postaje izolirana od mnogodosta veće većinebrojnije matične populacije. Jer u tako izoliranoj subpopulaciji se mala odstupanja mogu dogoditi relativno brzo zbog [[efekat osnivača|osnivačkog efekta]], na koji su male populacije osjetljivijieosjetljivije na [[genetički drift ]] i [[selekcija|prirodno odabiranje]] u malom [[genski fond|genskom fondu]].
 
* '''[[Parapatrična specijacija]]''' nastaje kada mala subpopulacija ostaje na staništu izvorne populacije, ali zauzima različitu [[ekološkaEkološka niša|ekološku nišu]]. Osim fizičkog odvajanja, efekti su Ii u sprečavanju iukrštanja usprječavanju srodstvuukrštanja između dvije srodne odvojene populacije. Iako je jenajedna od [[genetička izolacija|genetički izoliranih]] [[populacija] veoma mala, efektefekat osnivačosnivača i dalje može imati važnu ulogu u [[specijacija|specijaciji]].
 
* '''[[Simpatrična specijacija]]''', je jedan od najrjeđih i najkontroverznijih oblika specijacije, a javlja se fizičkezbog fizičke ili na neki drugi način nastale izolacije zmeđuizmeđu dvije subpopulacije. Kao primjeri takve specijacije najčešće se uzimaju vrste koje su nastale zbog razlika u [[ekologija|ekološkihekološkim]] potrebapotrebama i [[etologija|etološkihetološkim]] osobenostiosobenostima.
 
==Reference==