Razlika između verzija stranice "Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija"

[[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|140px|mini|desno|Plakat za poziv mladima na omladinsku radnu akciju izgradnje [[Pruga Šamac – Sarajevo|pruge Šamac-Sarajevo]]]]

Željezničkim prometom u Jugoslaviji upravljalo je državno preduzeće [[Jugoslavenske željeznice]] (JŽ) osnovano 1918. godine. Preduzeće je bilo jedna od osnivačkih članica međunarodne unije željeznica [[UIC]] i imalo je oznaku UIC-Code 72. Do društevene reforme 1954. godine zvalo se Jugoslovenske državne železnice (JDŽ). Nakon raspada SFRJ, ovo se preduzeće transformisalo i podijelilo u: U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]: [[Željeznice Bosne i Hercegovine]] (ŽBH), koje se satoje od [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] (ŽFBH) i [[Željeznice Republike Srpske]] (ŽRS) sa sjedištem u Doboju; u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Hrvatske željeznice]] (HŽ); u [[Makedonija|Makedoniji]] [[Makedonski železnici]] (MŽ); u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] [[Željeznica Crne Gore]] (ŽCG); u [[Srbija|Srbiji]] [[Železnice Srbije]] (ŽS); u [[Slovenija|Sloveniji]] [[Slovenske železnice]] (SŽ) i na [[Kosovo|Kosovu]] [[Trainkos]] (HK). Pogon vozova bio je [[Parna lomomotiva|parnim]], [[dizel lokomotiva]]ma, [[Lokomotive sa električnim prenosom snage|lokomotivama sa električnim prenosom snage]], [[Lokomotive sa mehaničnim prenosom snage|lokomotivama sa mehaničnim prenosom snage]], [[Lokomotive sa hidrauličnim prenosom snage|lokomotivama sa hidrauličnim prenosom snage]], [[Električne lokomotive|električnim lokomotivama]] sa [[Lokomotive na jednosmjernu struju|lokomotivama na jednosmjernu struju napona 3 kV]] i [[Lokomotive na naizmjeničnu struju|lokomotivama na naizmjeničnnaizmjeničnu struju napona 25 kV]]. Nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji mreža željeznica bila je oko 5615&nbsp;km. Širina kolosijeka je bila [[Stadardni kolosijek|standarda evropska širina]] 1435 mm, a u većim dijelovima SR Bosne i Hercegovine je bio [[uskotračni kolosijek]] širine 760 mm (tzv. [[Bosanski uskotračni kolosijek]]). Elektrifikacija željeznice započela je 1969. godine,<ref>http://www.railfaneurope.net/ric/electrification.htm</ref> i to prvo pruge Beograd-Zagreb, a da 1980. godine bilo je elektrificirano 18% od ukupne mreže.<ref>{{cite book|author=Sam H. Schurr|title=Electricity in the American Economy Agent of Technological Progress|url=http://books.google.com/books?id=EtDOezijjQoC&pg=PA222|year=1990|publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-27512-8|pages=222}}</ref> Uskotračni kolosijeci su od 1963. godine novoizgrađivani, a neki su ukinuti početkom 1970-ih godina. Izgradnja pruga je većim dijelom organizirana preko [[Omladinska radna akcija|omladinskih radnih akcija]] u kojima su izgrađene pruge [[Pruga Brčko- – Banovići|Brčko – Banovići]], [[Pruga Šamac – Sarajevo-|Šamac – Sarajevo]].