Razlika između verzija stranice "Franjo Rački"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: Franjo Rački (1828-1894) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU. U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja živo... |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Infokutija biografija
[[Franjo Rački]] ([[1828]]-[[1894]]) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU.▼
|ime =Franjo
|prezime =Rački
|slika =
|širina slike =
|tekst uz sliku =
|dan rođenja =25
|mjesec rođenja =novembar
|godina rođenja =1828
|mjesto rođenja =Fužine
|država rođenja =Hrvatska
|dan smrti =13
|mjesec smrti =februar
|godina smrti =1894
|mjesto smrti =Zagreb
|država smrti =Hrvatska
|ženski pol =
}}
▲
U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je [[teolog]] po struci, ali se bavio historijom. Poslije [[1860]]., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa [[Josip Štrosmajer|Josipom Štrosmajerom]] i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među [[Slaveni]]ma i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868]]) povlači se iz politike.
Line 6 ⟶ 24:
U krilu historiografije [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu.
== Literatura o Franji Račkom ==
* [[Sima Ćirković]], Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76.
* Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.▼
* [[Ignacije Gavran]], Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.▼
▲Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.
* Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.▼
* [[
▲[[Ignacije Gavran]], Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.
* [[
* [[Mirko Marković]], Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139.
▲Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.
* [[Vjekoslav Maštrović]], Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.▼
* [[
* [[Kosta Milutinović]], Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.▼
* [[
* [[
* [[
* [[Makso Peloza]], Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.▼
* [[Ivo Perić]], Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.▼
▲[[Vjekoslav Maštrović]], Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.
* Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.▼
* [[
* [[Harlampije Polenaković]], Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.▼
* I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.▼
▲[[Kosta Milutinović]], Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.
* [[Miron Sikirić]], Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.▼
* [[
* Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.▼
* [[
* ... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.▼
* ... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.▼
▲[[Matko Peić]], Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274.
▲[[Makso Peloza]], Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.
▲[[Ivo Perić]], Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.
▲Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.
▲[[Rade Petrović]], Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225.
▲[[Harlampije Polenaković]], Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.
▲I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.
▲[[Miron Sikirić]], Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.
▲[[Hodimir Sirotković]], Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242.
▲Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.
[[Kategorija: Historiografija srednjovjekovne Bosne|Rački, Franjo]]▼
[[Kategorija: Hrvatski historičari|Rački, Franjo]]▼
▲... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.
▲... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.
[[hr:Franjo Rački]]
▲[[Kategorija: Historiografija srednjovjekovne Bosne]]
▲[[Kategorija: Hrvatski historičari]]
|