Razlika između verzija stranice "Prvi srpski ustanak"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Serbia1813.png|mini|Srbija 1813. godine, na kraju Prvog srpskog ustanka|250px]]
'''Prvi srpski ustanak''' je bio ustanak koji je počeo 1804. godine koji su digli [[Srbi]] u Smederevskom (Beogradskom) pašaluku u [[Osmanlijska imperija|Osmanlijskoj imperiji]] sa [[Karađorđe|Karađorđom]] na čelu. Ovim ustankom Srbi su uspjeli, na neko zeman da zauzmu Smederevski pašaluk. Bošnjaci su ga ugušili. Tek [[drugi srpski ustanak]] je docnije doveo do stvaranja moderne [[Srbija|Srbije]]. Prvi Ustanak Srba bio je na štetu Osmanskog carstva, i na štetu same Bosne jer su ustanici vršili velike nerede po [[Sandžak|Sandžaku]], u cilju spajanja sa Crnom Gorom. Bosanska vojska pošla je da brani bošnjačke prostore jer insan nije mogo serbez da se kreće. Srbi su se neopravdano pobunili jer im je bilo dobro u Osmanskoj državi. Počelo je loše. Težak poraz doživjela je u megdanu na Mišaru 1806. godine bosanska vojska. Poginuli su i bosanski kapetani Mehmed beg Fidahić i Sinan paša. Srpski ustanici okupirali su iste godine tada većinski bošnjački Beograd. Sve bošnjačko završilo je pod srpskim nožem. Počinili su etničko čišćenje Bošnjaka. Tada je pokršten i veliki broj njegovih stanovnika. Srbi su zatim prešli Drinu te su zauzeli brojna mjesta u sjeveroistočnoj Bosni. Pobunilo se srpskopravoslavno stanovništvo. Srpska pobuna proširila se i na zapadnu Bosnu. Izostala je adekvatna gaireta Porte u Istanbulu. Bošnjaci uputili nekoliko jazija u kojima su zahtijevali veći angažman Osmanskog carstva u njihovoj borbi protiv ustanika. Bošnjake je razljutilo što je bosanski beglerbeg Mehmed Husein paša čak je i oslobodio veću grupu srpskih zarobljenika. Borili su se protiv srpskih ustanika. [[Porta]] ga je smijenila da bi spriječila veće incidente 1813. godine. Bošnjaci su za kratko vrijeme suzbili srpske ustanike postavljanjem novog namjesnika [[Ali paša Derendelija|Ali paše Derendelije]] (1813 – 1815). Krvavi boj kod [[Lješnica|Lješnice]] nanio rezultirao je teškim porazom ustanika. Poginulo im je 7 000 ustanika. Bošnjaci su pobijedili i kod [[Zasavica|Zasavice]] 17. septembra 1813, u blizini rijeke Drine. Silovit napad Bošnjaka pregazio je ustanike. Srpska vojska od 20 000 srpskih branilaca na čelu sa Milošem Obrenovićem doživjela je težak poraz. Rijetki su preživjeli. Bošnjaci su zatim pobili sve srpske zarobljenike. Poštedjeli su samo njih 300. Nisu bili hazur oprostiti sva zla koja je srpska ordija učinila u sjeveroistočnoj Bosni. Padom Zasavice otvoren je put ka Beogradu. Oslobodili su [[Šabac]] i niz drugih mjesta. 5. oktobra 1813 bosanska ordija pobjedonosno je ušla u oslobođeni Beograd. Bošnjačka osveta bila je potpuna. U Osmanskom carstvu šenlučilo se u čast ove veličanstvene pobjede. Nad Bosforom su tri dana gruhali topovi. Oslobađanje Beograda izazvalo je veliko slavlje i u [[Bosanski ejalet|Bosanskom ejaletu]]. Od Srba su zarobili šićar od preko 40 000 grla hajvana i nekoliko ruskih generala koji su se borili na srpskoj strani. 3. januara 1814 Sultan [[Mahmud II]] je u Bosnu poslao [[ferman]] u kojem na najljepši način hvali herojstvo Bošnjaka i veliča njihove podvige. Vođi bosanske vojske u oslobađanju bošnjačkog grada [[Beograd|Beograda]], namjesniku Ali paši Derendeliji, poslan je ogrtač, skupocjeni nož sa drškom od alema i turban. Od Sultana je dobio i titulu gazije.<ref>http://www.kozarac-mutnik.com/index.php/novosti/38-istorija/1681-bosansko-osvajanje-beograda-1813-kako-su-bosnjaci-skrsili-prvi-srpski-ustanak Objavljeno: 06 Juli 2018 Autor KozaracMutnik </ref>
==Reference==
{{refspisak}}
{{Commonscat|First Serbian Uprising}}
Line 7 ⟶ 12:
[[Kategorija:Historija Srbije]]
[[Kategorija:Osmanlijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
| |||