Razlika između verzija stranice "Emina Zečaj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 18:
|država za kategoriju=Bosna i Hercegovina
}}
'''Emina Zečaj''' ([[Sarajevo]] 17. martamart 1931.) je j[[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je pjevačica tradicionalne narodne muzike, [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Prema pisanju [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] muzičkog časopisa ''[[Billboard]]'' iz 2004. godine Emina Zečaj je "ikona tradicionalne bosanske muzike".{{izvor}} Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini [[20. vijek]]a.
Prema pisanju [[SAD|američkog]] muzičkog časopisa [[Billboard]] iz 2004. godine Emina Zečaj je "ikona tradicionalne bosanske muzike."
Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini [[20. vijek]]a.
 
== Biografija i muzičko stvaralaštvo ==
Rođena je u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] porodici Avdije i Melče Ahmedhodžić u sarajevskom [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]]. Završila je srednju tekstilnu školu i [[Medresa|medresu]]. Na nagovor pjevačice [[Slavka Petrovska|Slavke Petrovske]] izlazi i polaže audiciju na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Audiciju su predvodili profesori muzike Beluš Jungić i Zvonimir Nevžela, a jedan od onih koji su također zaslužni za njen izlazak iz anonimnosti je poznati [[Etnomuzikologija|etnomuzikolog]] [[Cvjetko Rihtman]]. Na početku karijere 1960ih godina, Emina Zečaj je pjevala uz narodni orkestar, odnosno uz pratnju [[Harmonika|harmonike]] [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismeta Alajbegovića Šerbe]]. Kasnije je dobila ponudu da pjeva uz [[saz]], te je tako ona postala jedina pjevačica koja je pjevala izvornu sevdalinku na ovaj način. Pjevala je uz pratnju sazlija [[Selim Salihović|Selima Salihoviċa]], [[Hašim Muharemović|Hašima Muharemoviċa]], a nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] sa [[Mehmed Gribajčević|Mehmedom Gribajčeviċem]]. Tokom svoje dugotrajne i bogate muzičke karijere, Emina Zečaj je održala mnogobrojne koncertne nastupe u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] i inostranstvu. Samo nakon rata, uz sazliju Mehmeda Gribajčevića nastupala je na festivalima etno muzike u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Innsbruck]]u, [[Beč]]u, [[Oslo|Oslu]] i drugim gradovima.
Rođena je u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] porodici Avdije i Melče Ahmedhodžić u sarajevskom [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]].
Završila je srednju tekstilnu školu i [[Medresa|medresu]].
Na nagovor pjevačice [[Slavka Petrovska|Slavke Petrovske]] izlazi i polaže audiciju na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Audiciju su predvodili profesori muzike Beluš Jungić i Zvonimir Nevžela, a jedan od onih koji su također zaslužni za njen izlazak iz anonimnosti je poznati [[Etnomuzikologija|etnomuzikolog]] [[Cvjetko Rihtman]].
Na početku karijere 1960-ih godina, Emina Zečaj je pjevala uz narodni orkestar, odnosno uz pratnju [[Harmonika|harmonike]] [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismeta Alajbegovića Šerbe]]. Kasnije je dobila ponudu da pjeva uz [[saz]], te je tako ona postala jedina pjevačica koja je pjevala izvornu sevdalinku na ovaj način. Pjevala je uz pratnju sazlija [[Selim Salihović|Selima Salihoviċa]], [[Hašim Muharemović|Hašima Muharemoviċa]], a nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] sa [[Mehmed Gribajčević|Mehmedom Gribajčeviċem]].
Tokom svoje dugotrajne i bogate muzičke karijere, Emina Zečaj je održala mnogobrojne koncertne nastupe u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i inostranstvu. Samo nakon rata, uz sazliju Mehmeda Gribajčevića nastupala je na festivalima etno muzike u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Innsbruck|Innsbruck]]u, [[Beč]]u, [[Oslo|Oslu]] i drugim gradovima.
 
== Muzička baština ==
Emina Zečaj je odigrala veoma važnu ulogu u očuvanju izvorne tradicionalne pjesme. Njena interpretacija i način izvođenja su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. Snimljene su mnoge TV i radio emisije i reportaže o njoj. Bugarska RTV snimila je dokumentarni film pod nazivom '''Bosanska sevdalinka s Eminom Zečaj'''. Brojni naučni radovi etnomuzikologa od kojih je i naučni rad prof. dr. Ankice Petrović učinili su tradicionalnu sevdalinku još poznatijom i predmetom poštovanja u svijetu. Osim stotina snimaka za arhiv nekadašnjeg Radija Sarajevo, objavila je pet singl ploča, 4 LP albuma, te četiri CD-a. Snimila je pjesme za film [[Gori vatra|''Gori vatra'']] [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]], te za film [[Remake (film)|''Remake'']] [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]] u saradnji s Adijem Lukovcem u kojoj su pjesme Emine Zečaj muzička kulisa samog filma. Za dugogodišnji rad dobila je veliki broj priznanja i pohvala, kako iz inostranstva tako i iz zemlje. Emina Zečaj je zaslužna za pronalazak starih sevdalinki i njihovo dokumentiranje, što je čini značajnom sakupljačicom narodnog blaga u Bosni i Hercegovini.
 
== Vanjski linkovi ==