Razlika između verzija stranice "Bratislavski kraj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 12:
| zastava_države = da
<!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** -->
| graniči_sa =[[Mađarska]]<br>[[Austrija]]<br>[[Trnava (regija)|Trnava]]
| dio =
| grad =
Red 48:
'''Regija Bratislava''' ([[Slovački jezik|slovački]]: ''Bratislavský kraj'') je jedna od [[Regije Slovačke|slovačkih administrativnih regija]] sa glavnim gradom [[Bratislava|Bratislavom]]. Zauzima površinu od 2.052,6 km<sup>2</sup>, prema popisu iz [[2006]]. ukupno ima 606.753 stanovnika. Regije je prvi put osnovana [[1923]]. godine a u sadašnjim granicama postoji od [[1996]]. godine. To je najbogatija regija u Slovačkoj, regija s najvišim stepenom urbanizacije koji se kreće oko 85%, a prema Eurostatu iz [[2010]]. godine sa 43.100 € [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a po glavi stanovnika sedma je najbogatija regija [[Evropska unija|Evropske unije]].<ref>http://www.euractiv.sk/regionalny-rozvoj/clanok/bratislavsky-region-je-piaty-najbohatsi-v-eu-018830</ref> Površinom je najmanja od ukupno 8 slovačkih regija.
 
== Geografija ==
Ova regijaRegija se nalazi u jugozapadnom dijelu [[Slovačka|Slovačke]], površinesa površinom od skoro 2053 km <sup>2</sup> i brojem stanovnika od 606.753 (2006.). Regija je podijeljena [[Mali Karpati|Malim Karpatima]] koji se prostiru od Bratislave dalje prema sjeveroistoku. Ova planina odvaja regiju u dvije nizine, na nizinu Záhorie na zapadu i plodnu podunavsku nizinu na istoku regije, u kojoj se uglavnom uzgajaju poloprivredne kulture kao što je [[pšenica]] i [[kukuruz]]. Veće [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] u regiji su Morava, [[Dunav]] i Mali Dunav. U regiji postoje tri zaštićena parka prirode. Ova regija graniči sa Regijom Trnava na sjeveru i istoku, sa Győr-Moson-Sopron u [[Mađarska|Mađarskoj]] na jugu, Gradišćem u [[Austrija|Austriji]] na jugozapadu i [[Donja Austrija|Donjom Austrijom]] (Austrija) na zapadu.
 
== Historija ==
Prvo poznato stalno naselje na području današnje regije Bratislave se javlja još u [[Neolit]]u, oko 5000 godina p. n. e. Rimljani u 1. stoljeću osnivaju svoj kamp Gerulatu, na desnoj obali Dunava i tu ostaju do 4. stoljeća. Područje poslije postaje dio Kneževine Nitre, a kasnije, u 9. stoljeću i dio [[Velika Moravska|Velike Moravske]]. Od 10. stoljeća pa nadalje, područje današnje regije je dio Kneževine Mađarske (kasnije Kraljevine Mađarske) i gotovo cijeli prostor je bio dio Pozsony okruga (osim nekoliko sela južno od Bratislave koja su bile dio Moson okruga). Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918]]. godine, regija je tek uspostavljena [[1923]]. godine i sadašnje granice ove regije su kopija tih granica iz 1923. godine. Tadašnja regija je ukinuta 1928. godine i zamijenjena novom teritorijalnom jedinica pod nazivom "slovačka zemlja". Za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bratislavska regija je obnovljena, iako uz nešto izmijenjene granice. Nakon uspostave [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], status regije je obnovljen. Nakon ukidanja sistema regija u Čehoslovačkoj [[1990]]. godine, trenutni sistem u nezavisnoj Slovačkoj je uveden [[1996]]. godine.
 
== Stanovništvo ==
Iako je najmanja regija Slovačke po površini, regija Bratislava nije regija s najmanjim brojem stanovništva zbog relativno visoke gustoće stanovništva. Najveći grad je Bratislava (425.459), a drugi po veličini je Pezinok (21.334). Prema popisu iz [[2001]]. godine, u regiji je živjelo 599.015 stanovnika, većina njih su [[Slovaci]] (91,2%), a od manjina najviše je [[Mađari|Mađara]] (4,6%) i [[Česi|Čeha]] (1,6%).<ref>[http://web.archive.org/web/20061129153653/http://www.statistics.sk/webdata/english/census2001/tab/tab3a.htm Population and Housing Census 2001 - Tab. 3a<!-- Bot generated title -->]</ref>
 
== Privreda ==
Privredne aktivnosti regije Bratislava čini oko četvrtinu BDP-a Slovačke. To je najviše zahvaljujući tercijarnom sektoru, dok primarni sektor ima udio od samo oko 1%, a sekundarni sektor oko 20%.<ref>[http://circa.europa.eu/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm Eurostat<!-- Bot generated title -->]</ref> Važnije privredne grane su: hemijska, automobilska, mašinska, elektro i prehrambena industrija.<ref>[http://www.region-bsk.sk/docDetail.aspx?chnum=2&nid=6227&doctype=ART&docid=10003802 Bratislavský samosprávny kraj<!-- Bot generated title -->]</ref>