Razlika između izmjena na stranici "Stanovništvo (biologija)"

m
Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
m (Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse)
U prirodnim se uvjetima rijetko mogu naći jedinke koje cijeli život provode izolirano. Jedinke koje žive na istom području uspostavljaju određene međuodnose kao i odnose s okolinom. Tako čine biološki sistem koji se naziva populacija. Sve biološke vrste u prirodi postoje u obliku populacija, pri čemu je svaka vrsta predstavljena određenim brojem populacija. Tako, primjerice, jednu populaciju čine svi [[maslačak|maslačci]] na jednoj livadi, [[divlja svinja|divlje svinje]] u jednoj [[šuma|šumi]] kao i [[šišmiši]] u jednoj spilji.
 
== Osobine ==
Svaka je populacija živ, dinamičan sustav. Ona se neprekidno kreće, kako u prostoru, tako i u vremenu. Zato se može govoriti o dinamici populacije, pri kojoj se pod utjecajem vanjskih i unutrašnjih (unutar populacije) čimbenika mijenjaju mnoge važne osobine populacije.
 
* porast ili, eventualno, smanjenje
 
=== Gustoća populacije ===
Gustoća populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom [[biomasa|biomasom]]) na jedinicu površine ili zapremine koju naseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima u okolišu. Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoća postane populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo [[skakavci|skakavaca]], [[gubar]]a ili nekih vrsta [[leptiri|leptira]].
 
=== Prostorni raspored ===
Jedinke populacije su na određeni način raspoređene u svom staništu. Taj raspored ovisi o uvjetima koji postoje u staništu.
 
Slučajni raspored postoji kada su uvjeti u staništu ujednačeno povoljni. Ravnomjerni raspored se rijetko sreće i javlja se samo ako su uvjeti u staništu ujednačeno oskudni. Kako su uvjeti u staništu rijetko ujednačeni, jedinke se u najvećem broju okupljaju na mjestima gdje su uvjeti povoljniji. Rezultat je grupni raspored koji je u prirodi najčešći.
 
=== Natalitet i mortalitet ===
Natalitet je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem ([[ptice]]), klijanjem, dijeljenjem (neke vrste [[biljke|biljki]]), ili na drugi način. To je pozitivni čimbenik rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je za pojedinu vrstu, a ovisi i o uvjetima u okolišu. Neke vrste imaju podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno ([[bakterije]]).
 
=== Dobna struktura i brojnost populacije ===
Dobna struktura izražava brojnost pojedinih jedinki u određenom stadiju razvoja. Kada je populacija mlađa, što znači da je veći broj jedinki u mlađoj dobi, populacija raste, brojčano se povećava. Ako je omjer obrnut, veći broj jedinki je u starijoj dobi, populacija ili stagnira ili opada (negativan rast).
 
108.013

izmjena