Razlika između verzija stranice "Salomova palata"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
[[File:Salomova palata.jpg|mini|desno|Salomova palata - Titova 54, Sarajevo, u stilu Secesije]]
'''Salomova palata''' nalazi se u općini Centar u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 29. januara do 04. februara 2008. godine, donijela je odluku da se palata proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12 |title=Salomova palata u Sarajevu|work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik
== Lokacija ==
Nalazi se na južnoj strani Titove ulice na broju
== Historija ==
Salomova palata u Titovoj ulici 54 izgradjena je 1912. godine u stilu [[Secesijska arhitektura|secesije]], za vlasnike Ješua i Mojcu Salom. Autor projekta je arhitekt [[Rudolf Tenies]]. Na fasadi pasaža iznad ulaza u desno stubište nalazi se originalni reljefni natpis „1912 DURCH ARCHITEKT RUDOLF TONNIES“. <ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>.
U vrijeme građenja ove palate na snazi
Od izgradnje pa do danas građevina ne mijenja svoju stambeno-poslovnu funkciju. Tokom svjetskih ratova, kao i tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|zadnjeg rata u BiH]] nisu zabilježena značajnija oštećenja na objektu. Godine 2008. godine Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo obnovio je palaču.
Line 11 ⟶ 12:
== Opis ==
Izvedena je kao stambeno-poslovna trodijelna palata sa unutrašnjim dvorištem u već izgrađenom području, na južnoj strani [[Tito|Titove ulice]]. Jedan dio palate izgrađen je u drugoj polovini XX vijeka u uglu atrija. Ukupna spratnost je P+4+mansarda. Na gornjim etažama sva tri bloka smješteno je 49 stanova različitih veličina. Palata sadrži drveni lift sa originalnim elektromotorom iz austrougarskog perioda..<ref name="Krzović">{{Cite web |url= http://makdizdar.ba/secesija-i-bosanski-slog-bosanski-stil-u-arhitekturi/ |title= Dizdar, Gorčin: Secesija i ‘bosanski slog’ – bosanski stil u arhitekturi |work= Fondacija Mak Dizdar, objavljeno 07/12/2008. |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>.
Sjeverno pročelje je jasno odijeljeno na dvije zone, a granicu između njih predstavlja ograda balkona od vještačkog kamena. Donja zona, zaključno sa prvim spratom je visine 8 metara. U centralnom dijelu prizemlja se nalazi pasaž širine 5 metara, a bočno se nalaze po tri staklena izloga dimenzija 370 cm x 400 cm.
Iznad izloga, u širokim poljima između trokrilnih prozora dimenzija nalazi se 8 figura u prirodnoj veličini u narodnim nošnjama srpskog, hrvatskog i bošnjačkog seoskog i gradskog stanovništva BiH. Svaka od ovih figura predstavlja vrijedno kiparsko djelo.
Godine 1949. godine istočno krilo je nadograđeno u zoni iznad mansarde, a dograđeni stanovi remete zavidnu kompoziciju sjevernog pročelja.
U prizemlju južne fasade u atriju, nasuprot ulaza sa Titove ulice nalaze se dva velika izloga dimenzija 260 cm x 290 cm. U jednom od ovih izloga se nalaze ulazna vrata galerije „Preporod“. Južna fasada prema Pozorištu mladih je potpuno simetrična kompozicija. U prizemlju sa desne strane smješten je glavni ulaz galerije „Roman Petrović“.
Zapadna fasada atrija je složena kompozicija sa vrlo malo arhitektonskih elemenata koji se ponavljaju.
== Literatura ==
* Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
| |||