Razlika između verzija stranice "Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Ćirilična slova.
No edit summary
Red 4:
Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini se pojavila zajedno sa političkim smjerovima koji su nastojali da odcijepe [[Kultura Bosne i Hercegovine|bosansku kulturu]] od njenih prijašnjih udruženja i [[Kulturalna asimilacija|asimiliraju]] je u evropski kolotok.
 
Za svjetsku izložbu u [[Pariz]]u 1900. godine arhitekta [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade u Sarajevu]] [[CarloKarlo Panek]], projektirao je paviljon Bosne i Hercegovine, koji je predstavljao simbolički sklop graditeljskih oblika različitih epoha. Dominirali su oblici [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]], kao izraz bosanskohercegovačkog podneblja.<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title=Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= |accessdate=9. 2. 2017}}</ref>
Paviljon je sadržavao i elemente secesijske umjetnosti iskazani u biomorfnoj stiliziranoj ornamentici (zmijolike linije, floralna dekoracija, dinamika motiva). Za svoje djelo Panek dobio je nagradu francuskog ministra.
 
Red 13:
Posebno pažljivo i studiozno rješavana su unutrašnja pročelja, okrenuta ka jugu, najčešće u vidu lođa u drvenoj konstrukciji, u finoj i bogatoj izvedbi. Tako stambena zgrada dobiva dva pročelja, ono više reprezentativno, prema ulici, i drugo više intimno, prema dvorištu, stilski jedinstvena, oblikovana različito. <ref name="Kurto"/> Poznatiji objekti u stilu secesije su:
* [[Palata Ješue D. Saloma]] izgrađena je 1901. godine. Autor projekta je arhitekt [[Josip Vancaš]].<ref name="Spasojević">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
* [[Salomova palata]] u Titovoj ulici u Sarajevu, izgradjena 1912. godine. Autor projekta je [[Rudolf TonniesTenies]].
* [[Oficirski paviljoni]], izgrađeni između 1909. i 1914. godine. Autor urbanističkog rješenja, kao i projektant pojedinih objekata je Rudolf TonniesTenies.<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12 |title= Oficirski paviljoni u Sarajevu|work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref>
=== Sakralni objekti ===
Vjerski objekti izgrađeni u periodu 1900-1918. nisu rađeni u duhu secesijske umjetnosti. Svi ovi objekti izgrađeni su u duhu historicizma u skladu sa ustaljenim pravilima primjene historijskih stilova i njihovih semantičkih značenja. Secesijski oblici javljaju se na nekoliko vjerskih objekata kao detalji: na zvoniku [[Crkva svetog Ilije (Zenica)|crkve svetog Ilije u Zenici]], iznad portala župne crkve u Bugojnu i crkvi ženskog samostana u Čardaku kod [[Modriča|Modriče]].<ref name="Kurto"/>
 
=== Ostali objekti ===
Secesijska obilježja poprimaju i neki industrijski objekti, banke:
* [[Tvornica vagona]] i
* [[Paromlin u Sarajevu]]. Najljepše secesijsko pročelje dobila je
* [[Fabrika ćilima Sarajevo]] 1912. godine, sa najljepšim secesijskim pročelje dobila je.<ref name="Kurto"/>
* [[Banka na Obali]] kod mosta Drvenija u Sarajevu<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12|title=Zgrada Banke na Obali |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref>
* [[Palata Musafija]] u Sarajevu
[[Banka na Obali]] kod mosta Drvenija u Sarajevu i* [[Gradsko kupatilo u Mostaru]] sa svojim arhaičko-orijentalnim elementima suje primjeriprimjer secesijskog istraživanja u raznim smjerovima.<ref name="Pašić">{{Cite web |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref>
 
[[Banka na Obali]] kod mosta Drvenija u Sarajevu i [[Gradsko kupatilo u Mostaru]] sa svojim arhaičko-orijentalnim elementima su primjeri secesijskog istraživanja u raznim smjerovima.<ref name="Pašić">{{Cite web |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref>
== Literatura ==
* [[Ibrahim Krzović]] - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Sarajevo
* [[Nedžad Kurto]] - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
* Jela Božić, -Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.
== Reference ==