Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 22:
 
U ratu s Grcima ([[1919]]-[[1922]])<ref name="Gazi Mustafa Kemal Pasa (Atatürk) and an American Journalist - ataturksociety.org">[http://www.ataturksociety.org/speech_details.asp?id=71 ''Gazi Mustafa Kemal Pasa (Atatürk) and an American Journalist - ataturksociety.org'']; pristupljeno: 10. 11. 2013</ref> odnosi pobjedu, izbacuje Grke iz [[Mala Azija|Male Azije]] i time sprečava izvršenje nepovoljnog [[Mirovni ugovor u Sèvresu|mirovnog ugovora]] iz [[Sèvres]]a koji je Grčkoj prepuštao i dijelove Male Azije. Nakon što je otklonio grčku prijetnju, Atatürk se okrenuo ka unutrašnjoj prijetnji - zbacio je sultana [[Mehmed VI|Mehmeda VI]] s vlasti 1922, te je sultanat ukinut iste godine. [[1923]]. godine, na zasjedanju Velike narodne skupštine, Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal proglašen je za njenog prvog predsjednika. Skupština mu je tada dala naziv ''Gazi'' ("Pobjednik"). Kasnije, [[1934]]. godine, Velika narodna skupština daje mu naziv ''Atatürk'' ("Otac Turaka")<ref name="hrt.hr/na današnji dan">[http://www.hrt.hr/index.php?id=nadanasnjidan&tx_ttnews%5Btt_news%5D=32377&cHash=50565aa392 ''hrt.hr/na današnji dan'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref> u znak zahvale za sve ono što je učinio za turski narod. 1923. godine Atatürk osniva Narodnu partiju, čiji je i idejni vođa (1924. preimenovana je u Republikansku narodnu partiju). Ostao je predsjednik stranke do kraja svog života.
[[Datoteka:Alexander I of Yugoslavia and Mustafa Kemal in 1933.jpg|mini|desno|200px|Kralj [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar od Jugoslavije]] i Mustafa Kemal AtaturkAtatürk, prvi predsjednik [[Republika Turska|Republike Turske]], 1933. godine.]]
Godine [[1923]], nakon što je proglasio Republiku Tursku i sebe za predsjednika, poveo je državu kroz velike reforme. Između ostalog, ukinuo je mnoge religiozne dužnosti, uveo [[latinica|latinicu]] umjesto dotadašnjeg [[arapsko pismo|arapskog pisma]] i zakonom propisao da svaka osoba mora imati prezime. Progresivne reforme iz korijena su promijenile lik države i pretvorile je u modernu zemlju. Između ostalog, proklamirana je jednakost svih građana, provedena je agrarna reforma, ukinut je [[halifat]], sistem vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik [[Muhammed]]a a. s, koji se isključivo bira između najpobožnijih i najobrazovanijih ljudi (halife su imale svjetovnu i vjersku vlast u prvim državama koje su stvorili Arapi poslije Muhammedove a. s. smrti; od [[16. vijek]]a do 1924. titulu halife nosili su turski sultani), stvoreno je moderno građansko i krivično zakonodavstvo umjesto islamskih zakona ([[1926]]), izvršena je reforma [[kalendar]]a, [[jezik]]a i pravopisa, odvojena je [[vjera]] od [[država|države]] tako što je [[1928]]. iz [[Ustav Republike Turske|ustava]] uklonjen dio koji je [[islam]] deklarirao kao državnu religiju, zabranjeno je nošenje zara, fesa i feredže, data je ravnopravnost i izborno pravo ženama ([[1934]]) i dr. Reforme su nailazile na otpor, ali je Kemal energično suzbijao svaki pokušaj vraćanja na staro.
 
Atatürk i njegova revolucionarna vlada reformirali su i dali novu inspiraciju slomljenom carstvu i demoraliziranom narodu nakon što su oslobodili zemlju od stranih okupatora. To je bila nova država, zapadnjački orijentirana, skoncentrirana u Anatoliji sa demokratskom i sekularnom vladom etničkih Turaka u novom glavnom gradu, Ankari. Atatürkova biografija važna je za svakoga ko je zainteresiran da razumije modernu tursku državu i da shvati zašto je Atatürkov portret na svakom javnom mjestu i u svakom turskom domu. Njegova vizija i harizma i danas inspiriraju Tursku.<ref>[http://ataturk.twoday.net/ ''About Mustafa Kemal-paša Atatürk'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref><ref name="Mustafa Kemal Atatürk / columbia.edu">[http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html ''Mustafa Kemal Atatürk / columbia.edu'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref>
Red 29:
Atatürk je znao da nema mjesta za fundamentaliste u vladi jedne tolerantne i moderne države:
 
{{Citat|"Vi znate da postoji neoprostivo neprijateljstvo između muslimanskog i kršćanskog svijeta. Muslimani i kršćani postadoše vječiti neprijatelji. Posmatraše jedni druge kao nevjernike, fanatike. Ta dva svijeta su koegzistirala s tim fanatizmom i neprijateljstvom. Kao rezultat tog neprijateljstva, muslimanski svijet bio je udaljen od zapadnjačkog progresa, koji je mijenjao formu i šarolikost svakog stoljeća zato što su muslimani posmatrali progres sa nepovjerjenjem i gađenjem. Istovremeno se muslimanski svijet držao svog oružja zbog neprijateljstva koje je trajalo stoljećima između dviju grupa. Ta stalna okupacija oružjem, neprijateljstvom i preziranjem zapadnjačkog progresa predstavlja još jedan razlog našeg (turskog) nazadovanja."}}
 
{{Citat|"Ja vam ne ostavljam u amanet dogme, nepromjenjive i ustaljene direktive. Moje duhovno nasljedstvo su nauka i razum. (...) Šta sam htio uraditi i šta sam pokušao postići za tursku naciju vrlo je jasno. Ako oni ljudi koji me žele pratiti nakon što me više ne bude prihvate nauku i razum kao vodič, oni ce biti moji istinski duhovni nasljednici."}}
 
{{Citat|"Tvrdi se da je religiozno jedinstvo jedan od faktora u formiranju nacija. Ali mi vidimo suprotnu stvar u turskoj naciji. Turci su bili velika nacija i prije prihvatanja islama. Ta religija nije pomogla Arapima, Irancima, Egipćanima i drugima da se ujedine s Turcima da stvore naciju. Naprotiv, ona je oslabila nacionalne odnose među Turcima, uspavala turski nacionalni osjećaj i entuzijazam. To je bilo prirodno jer islam je baziran na arapskom nacionalizmu nad svim nacionalnostima."}}
 
== Reference ==