Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Zjenica"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
{{Infokutija anatomija
| Ime = Zjenica <br>(''Pupilla'')
| Latin = | GraySubject =
| GrayPage =
| Image = Eye_iris.jpg
| Caption = '''Ljudsko oko'''<br/> Zjenica je centralno (prozirno, prikazano kao crno) područje.<br>Sivo/plava površina okolo je [[šarenica]]. Vanjska bijela ovojnica je [[biomjača]], a njen centralni prozirni dio je [[rožnjača]].
| Width =
| Image2 = Schematic diagram of the human eye en.svg
| Caption2 = Schematic diagram of the human eye.
}}
▼
'''Zjenica''' je okrugli otvor koji se nalazi se u samom centru [[Iris (oko) | šarenice]] ljudskog [[oko|oka]] i omogućava svjetlosti da uđe i optički aparat i padne na fotoreceptore [[mrežnjača|mrežnjače]].<ref name="Cassin">Cassin B., Solomon S. (1990): Dictionary of eye terminology. Gainesville, Florida: Triad Publishing Company.</ref> Obično izgleda kao crna, jer zrake svjetlosti koje u nju ulaze ili apsorbuju [[tkivo | tkiva]] unutar oka izravno, ili se apsorbiraju nakon difuzne refleksije u oku. U svakom slučaju, uglavnom se ne vraćaju iz uskog otvora zjenice.<ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010)[http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref>
<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
 
Kod ljudi, zjenica je okrugla, ali druge vrste, kao što su neke [[mačka| mačke]], imaju vertikalne proreze. [[Koza|Koze]] imju horizontalne zjenice, a neki [[som]]ovi prstenaste. <ref name=Malmstrom>{{cite journal |author=Malmström T., Kröger R. H. |title=Pupil shapes and lens optics in the eyes of terrestrial vertebrates |journal=J. Exp. Biol. |volume=209 |issue=Pt 1 |pages=18–25 | date=January 2006 |pmid=16354774 |doi=10.1242/jeb.01959}}</ref>
 
U [[optika|optičkom]] smislu, zjenice oka su [[blenda|blende]], a [[iris]] je njena regulacijska dijafragma. Vanjski izgled zjenice kao da je ispupčena izvan oka , što baš ne odgovara položaju i fizičkoj veličinu zjenice jer je u stvari produžetak [[rožnjača|rožnjače]]. Na unutrašnjem rubu leži istaknuta struktura, kolaret, koja obilježava spoj embrionske zjenične membrane koja pokriva [[embrion]]sku zjenicu]].
== Kontrola==
Iris, koji okružuje zjenicu, kontraktilna je struktura, koja se uglavnom sastoji od [[mišić|glatkih mišića]]. Svjetlost u oko ulazi kroz zjenicu, a [[šarenica]] regulira njenu količinu, kontrolom veličine zjenice. Šarenica sadrži dvije skupine glatke muskulature; kružnu grupu pod nazivom sfinkter zjenice (''sfincter pupillae'') i radijalne grupe pod nazivom dilatator zjenice (''dilator pupillae'').
 
Kada se stegne sfinkter, irisa smanjuje ili sužava veličinu zjenice. Dilatator, pod inervacijom [[simpatikus]]og nerva nadređene vratne ganglije, dovesti do širenja otvora. Ovi mišići se ponekad nazivaju unutrašnji mišići oka. Senzorni put (štapići ili ćepići, dvopolni [[neuron]]i, ganglija) povezana su sa svojim parnjakom u drugom oku djelomičnom razmjenom vlakana svakog oka. Ovo omogućava da se efekat na jednom oku prenositi i na drugo. Nakon upotrebe lijeka [[pilokarpin]]a, zjenice će se sužavatoti i povećavati zbog parasimpatikusnih impulsa na vlaknima kružnog mišića. Nasuprot tome, [[atropin]] će izazvati paralizu (cikloplegiju) i stimulirati dilataciju, tj. širenje zjenica.
{{Infokutija anatomija
| Naziv = Zjenica <br>(''Pupilla'')
| Latin = | GraySubject =
| GrayPage =
Line 43 ⟶ 23:
| DorlandsID =
}}
'''Zjenica''' je okrugli otvor koji se nalazi se u samom centru [[Iris (oko) | šarenice]] ljudskog [[oko|oka]] , a koji omogućava svjetlosti da padne na [[mrežnjača|mrežnjaču]] .<ref name="Cassin">Cassin B., Solomon S. (1990): Dictionary of eye terminology. Gainesville, Florida: Triad Publishing Company.</ref> Obično izgleda kao crna, jer zrake svjetlosti koje u nju ulaze ili apsorbuju [[tkivo | tkiva]] unutar oka izravno, ili se apsorbiraju nakon difuzne refleksije u oku. U svakom slučaju, uglavnom se ne vraćaju iz uskog otvora zjenice.
 
Kod ljudi, zjenica je okrugla, ali druge vrste, kao što su neke [[mačka| mačke]], imaju vertikalne proreze. [[Koza|Koze]] imju horizontalne zjenice, a neki [[som]]ovi prstenaste. <ref name=Malmstrom>{{cite journal |author=Malmström T., Kröger R. H. |title=Pupil shapes and lens optics in the eyes of terrestrial vertebrates |journal=J. Exp. Biol. |volume=209 |issue=Pt 1 |pages=18–25 | date=January 2006 |pmid=16354774 |doi=10.1242/jeb.01959}}</ref>
Line 50 ⟶ 30:
 
== Kontrola==
Iris, koji okružuje zjenicu, kontraktilna je struktura, koja se uglavnom sastoji od [[mišić|glatkih mišića]]. Svjetlost u oko ulazi kroz zjenicu, a [[šarenica]] regulira njenu količinu, kontrolom veličine zjenice. Šarenica sadrži dvije skupine glatke muskulature; kružnu grupu pod nazivom sfinkter zjenice (''sfincter pupillae'') i radijalne grupe pod nazivom dilatator zjenice (''dilator pupillae''). Kada se stegne sfinkter, irisa smanjuje ili sužava veličinu zjenice. Dilatator, pod inervacijom [[simpatikus]]og nerva nadređene vratne ganglije, dovesti do širenja otvora. Ovi mišići se ponekad nazivaju unutrašnji mišići oka. Senzorni put (štapići ili ćepići, dvopolni [[neuron]]i, ganglija) povezana su sa svojim parnjakom u drugom oku djelomičnom razmjenom vlakana svakog oka. Ovo omogućava da se efekat na jednom oku prenositi i na drugo. Nakon upotrebe lijeka [[pilokarpin]]a, zjenice će se sužavatoti i povećavati zbog parasimpatikusnih impulsa na vlaknima kružnog mišića. Nasuprot tome, [[atropin]] će izazvati paralizu (cikloplegiju) i stimulirati dilataciju, tj. širenje zjenica.
 
== Optički efekti ==
Line 60 ⟶ 40:
 
==Grafički prikaz==
<gallery widths="240180" heights="200">
<!-- Please restrict images: Should we say one side view and one front view? -->
Datoteka:Three Main Layers of the Eye.png|Struktura oka
Datoteka:Gray878.png|Čeoni izgled zjenice
</gallery>
▲
 
==Također pogledajte==
*[[Oko]]
==Reference==
{{refspisak}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Zjenica"