Razlika između verzija stranice "Bizantijsko Carstvo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 103:
|}
 
Nekoliko događaja od 4. do 6. stoljeća označava prelazni period utokom kojemkojeg je Rimsko carstvoCarstvo podijeljeno na Istočnidva grčkidijela: Istočno (Bizantijsko Carstvo) i Zapadni[[Zapadno Rimsko latinskiCarstvo|Zapadno]]. Car [[Dioklecijan]] (284. - 305.) je 285. godine je podijelio administraciju Rimskog carstva na istočnu i zapadnu. Između 324. i 330. godine [[Konstantin Veliki]] (306. - 337.) je prebacio glavni grad iz [[Rim]]a u [[Bizantijum]], kasnije poznat kao Konstantinopolj (Konstantinov grad) i Novi Rim (Nova Roma). Za vrijeme cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] (379. - 395.) [[kršćanstvo]] je postalo zvanična religija carstva. I na kraju, za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]] (610. - 641.) vojska i administracija su restukturirani i usvojen je grčki jezik umjesto latinskog. Prema tome, iako je nastavila rimsku državu i održavala rimsku državnu tradiciju, moderni historičari razlikuju Bizantiju od [[antički Rim|antičkog Rima]] od kada se počela orijentisati prema grčkoj a ne latinskoj kulturi, i od kada je karakteriše [[Pravoslavna crkva|pravoslavlje]] a ne [[Religija drevnog Rima|politeizam]].
 
Granice carstva su značajno evoluirale od svog postojanja, jer su prošle kroz nekoliko ciklusa padova i uspona. Za vrijeme cara [[Justinijan I|Justinijana I]] (527. - 565.) carstvo je dostiglo svoj najveći mjeru nakon ponovnog osvajanja rimske zapadne obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], uključujući i sjevernu Afriku, Italiju i sam Rim. Za vrijeme vladavine cara [[Mauricije|Mauricija]] (582. - 602.) istočna granica carstva je proširena, a granica na sjeveru je stabilizirana. Međutim, njegov atentat je izazvao [[Bizantijsko-perzijski rat]] (602. - 628.) koji je iscrpio carstvo i doprinio velikom teritorijalnom gubitku tokom [[muslimanska osvajanja|muslimanskih osvajanja]] u sedmom stoljeću. Tokom perioda od samo nekoliko godina, carstvo je u sukobima sa Arapima izgubilo svoje najbogatije pokrajine, Egipat i Siriju.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=iSWPAgAAQBAJ |title=Warfare, State And Society In The Byzantine World 560–1204 |work= |page=47|isbn=9781135364373 |author1=Haldon |first1=John |last2=Haldon |first2=Shelby Cullom Davis 3.0. Professor of European History Professor of History Hellenic Studies John |date=2002}}</ref>