Razlika između izmjena na stranici "Britansko mandatno područje u Mezopotamiji"

m
nema sažetka izmjene
m (fixed typo)
m
| izvorno_ime = <big>الانتداب البريطاني على بلاد ما بين النهرين</big><br/>''Al-Antidab Al-Britaniy 'Ala Al-'Iraq''
| genitiv = Britanskog mandatnog područja u Mezopotamiji
| razdoblje = 1920-19321920–1932.
| država_prije1 = Osmanlijsko carstvoCarstvo
| država_prije_zastava1 = ottoman flag.svg
| država_prije2 =
| glavni_grad_koordinate =
| najveći_grad =
| službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[ErmenskiArmenski jezik|ermenskiarmenski]], [[Perzijski jezik|perzijski]]
| etničke_grupe =
| državno_uređenje = Monarhija
| vrsta_vlasti =
| godina_prve_vlasti = 1921-321921–32.
| vladar_prva_vlast = [[Kralj Fejsal I od Iraka]]
| godina_druge_vlasti =
| procenat_vode =
| stanovnika = 3.449.000
| stanovnika_godina = 1932.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu =
| gustoća =
| komentar =
}}
'''Britansko mandatno područje u Mezopotamiji''' ([[Arapski jezik{{jez-ar|ar]]: الانتداب البريطاني على العراق}}) bilo je bilo po članu 22. [[Društvo naroda|Društva naroda]], mandatno područje klase A, područje bivšeg [[Osmanlijsko carstvoCarstvo|Osmanlijskog carstvaCarstva]], osnovano nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1920. godine pod upravom [[UK|Velike Britanije]], osnovano odlukom [[Društvo naroda|Društva naroda]], na osnovu [[Sporazum Sykes-Picot|Sporazuma Sykes-Picot]]. Ovim je sporazumom uprava nad područjem današnjeg [[Irak]]a dodijeljeno [[UK|Velikoj Britaniji]], a potvrđeno je [[Sporazum u San Remu|sporazumom u San Remu]] 25. aprila 1920. [[Francuska]] je dobila upravu nad drugom zonom koja je obuhvatala područja današnje [[Sirija|Sirije]] i [[Libanon]]a.
{{Drugo_značenje|Mezopotamija (čvor)}}
'''Britansko mandatno područje u Mezopotamiji''' ([[Arapski jezik|ar]]: الانتداب البريطاني على العراق) je bilo po članu 22. [[Društvo naroda|Društva naroda]], mandatno područje klase A, područje bivšeg [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]], osnovano nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1920. godine pod upravom [[UK|Velike Britanije]], osnovano odlukom [[Društvo naroda|Društva naroda]], na osnovu [[Sporazum Sykes-Picot|Sporazuma Sykes-Picot]]. Ovim je sporazumom uprava nad područjem današnjeg [[Irak]]a dodijeljeno [[UK|Velikoj Britaniji]], a potvrđeno je [[Sporazum u San Remu|sporazumom u San Remu]] 25. aprila 1920. [[Francuska]] je dobila upravu nad drugom zonom koja je obuhvatala područja današnje [[Sirija|Sirije]] i [[Libanon]]a.
 
Civilna uprava dodijeljena je britanskom visokom komesaru [[Percy Cox|Percyju Coxu]] i njegovom zastupniku [[Arnold Wilson|Arnoldu Wilsonu]]. Nakon ubistva jednog britanskog oficira u [[Nadžaf]]u i nemira koji su uslijedili usljed represalija Britanaca, hiljade [[Asirci|Asiraca]] su zbog terora Turaka spas našli bijegom u Irak. Najveći problem je bio nezadovoljstvo iračkih nacionalista, koji nisu priznavali britansku upravu, te su tvrdili da je formiranje područja zapravo, drugi vid kolonijalne okupacije.
== Nemiri==
[[Datoteka:Irak Vilayets.PNG|mini|desno|Tri bivše osmanlijske provicije Mosul, Bagdad und Basra]]
Osnivanjem Iraka 1918-19. godine1918–1919, došlo je do nemira u području pod upravom Britanaca. U Nadžafu je osnovana organizacija ''Jamiyat an Nahda al Islamiya'' (Liga islamskog buđenja). ''Al Jamiya al Wataniya al Islamiya'' (Muslimanska nacionalna liga) je mobilizirala narod u tom području na pobunu protiv nove vlasti. U februaru 1919. u [[Bagdad]]u su [[Šiitski islam|šiitsk]]i trgovci, [[Sunitski islam|sunitski]] prosvjetnici i službenici, šiitski i sunitski vjerski službenici, zajedno sa iračkim oficirima su osnovali organizaciju ''Haras al Istiqlal'' (Čuvari nezavisnosti). Grupa Istiqlal je imala svoje članove u gradovima [[Kerbela]], Nadžaf, [[Kut]] i [[Hila]].
 
Ustanak protiv Britanaca, organizirali su imam iz Kerbele Širazi i njegov sin Mirza Muhamad Riza. Objavljivanjem [[Fetva|fetve]], pozvao je [[muslimani|muslimane]] u pobunu, navodeći da po islamskom pravu nije dozvoljeno trpiti vlas nemuslimana, te je pozvao je na [[džihad]] protiv Britanaca. U julu 1920. je počela pobuna u [[Mosul]]u, te se proširila na jug u dolinu [[Eufrat]]a. Južna plemena, zbog visoke težnje prema političkoj autonomiji, brzo su prihvatila poziv i priključili se pobuni, mada nisu zajedno djelovali, što je i smanjilo učinak u borbi. U naredna tri mjeseca u Iraku je vladala anarhija, sve do gušenja pobune od strane [[Royal Air Force|britanskog zrakoplovstva]].
 
== Visoki komesari UK za Irak ==
* 1920-231920–1923. Sir [[Percy Zachariah Cox]]
* 1923-281923–1928. Sir [[Henry Robert Conway Dobbs]]
* 1928-291928–1929. Sir [[Gilbert Falkingham Clayton]]
* 1929-321929–1932. Sir [[Francis Henry Humphrys]]
 
== Naftna koncesija ==
Prije raspada [[Osmanlijsko carstvoCarstvo|Osmanlijskog carstvaCarstva]], [[Koncesija|koncesiju]] za korištenje [[Nafta|naftnih]] polja u [[vilajet]]u [[Vilajet Mosul|Mosul]] imala je od strane Britanaca kontrolirana, turska naftna kompanija [[Turkish Petroleum Company]] (TPC). Nakon [[Sporazum Sykes-Picot|Sporazuma Sykes-Picot]] 1916. godine, područje je potpalo pod francusku upravu. [[Sporazum Long-Berenger|Sporazumom Long-Berenger]] iz 1919. [[Francuska]] se povukla iz tog područja, a za uzvrat je dobila 25&nbsp;% učešća u kompaniji TPC. Novi pregovori o koncesiji između britanske i iračke strane počeli su 1923. godine. Prepreka u pregovorima je bio zahtjev [[Irak]]a o 20-procentnom udjelu u naftnoj kompaniji, isto toliko koliko je bio turski udjel, a utvrđen po odredbama [[Sporazum u San Remu|Sporazuma u San Remu]]. Na kraju pregovora irački su trgovci, uprkos protivljenju nacionalističkih krugova, pristali na nastavak koncesije. Zbog težnji Turske za područje Mosula, očekivana je odluka [[Društvo naroda|Društva naroda]], jer je bilo jasno da naftom bogato područje bez britanske pomoći, neće ostati u Iraku. U martu 1925. godine dogovorena je koncesija na 75&nbsp;godina, bez prava Iraka, koju je dobila TPC (danas [[IPC]]).
 
== Zadnje godine ==