Razlika između verzija stranice "Kavadh I"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 9:
 
==Početak druge vlade i rat sa Bizantijom==
Kavadh je ipak uspio pobjeći i utočište je našao upravo kod Heftalita. Hunski kralj ga je oženio svojom ćerkom i stavio mu na raspolaganje vojsku pomoću koje je Kavadh povratio prijesto. Po ponovnom preuzimanju trona, Kavadh je morao ponovo prihvatiti obnavljanje isplate danka Heftalitima. Obratio se [[Bizantijsko carstvo|istočnorimskom]] caru [[Anastazije I, bizantijski car|Anastaziju I]] zahtijevajući isplatu redovnih subvencija koje je carigradski dvor isplaćivao persijskom. Subvencije su bile namijenjene održavanju persijskih utvrđenja u Zakavkazju koje su posredno branile i rimsku Siriju i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] od Huna sjeverno od Kavkaza. [[Zenon, car Bizantije|Zenon]] je [[483]]. prestao isplaćivati subvencije, a Anastasije je odbio pomoći Kavadhu očekujući njegove daljnje sukobe sa Hunima. U isto vrijeme, car se počeo miješati u prilike u Parsarmeniji, dijelu ErmenijeArmenije pod persijskom vlašću.
 
U augustu [[502]]. Kavadh je lično upao u rimsku ErmenijuArmeniju i time prekršio ''Stogodišnji mir'' iz [[422]]. godine. Iznenadni upad Persijanaca na samom kraju ratne sezone doveo je do pada nekoliko rimskih tvrđava, uključujući i Amidu u januaru [[503]]. godine. Tek kada su vijesti o padu Amide (današnji [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakir]] u Turskoj) stigle u [[Carigrad]], Anastasije je opremio brojnu vojsku koju je povjerio trojici međusobno zavađenih vojskovođa, Aerobindu, Patrikiju i svom sestriću Ipatiju. Jedina pozitivna stvar koju je carska vojska izvela [[503]]. bila je odbrana Edese, koju su njeni stanovnici odbranili uzdajući se u relikviju koju su čuvali: pismu koje je [[Isus]] poslao njihovom knezu Agbaru. Naredne [[504]]. godine, Anastasije je poslao Celera, svog kancelara (''magister officiorum''), kao vrhovnog komandanta, dok je [[Ipatije]] opozvan u [[Konstantinopolj]]. Ovog puta inicijativa je bila na strani Bizantinaca, persijske pogranične provincije su poharane, a Patrikije je opsadom natjerao Amidu na predaju (početak [[505]]. godine). Pošto su [[505]]. Zakavkaski Huni napali Parsarmeniju Kavad je pristao da sklopi mir na sedam godina sa Celerom. Kratak ali težak rat sa Persijom, Anastasije je uspješno okončao tako što je, uprkos protestima nemoćnog Kavada, utvrdio Teodosiopolj (današnji Erzerum u [[Turska|Turskoj]]), najznačajniju tvrđavu rimske ErmenijeArmenije, i podigao nasuprot Nizibisu tvrđavu Anastasiopolj. Ipak, car je ovog puta spremno isplatio subvencije persijskom kralju.
 
==Pobjeda nad Heftalitima i Iberijski rat==
Kavadh je [[503]]. otpočeo seriju ratova sa Bijelim Hunima koji su se završili deset godina kasnije. Do [[513]]. Heftaliti su protjerani sa sasanidskih teritorija i više nisu predstavljali presudan faktor u unutrašnjoj politici Kavadhove kraljevine.
 
Odnosi sa Bizantijom bili su mirni sve dok [[522]]. nije došlo do promjene u osetljivoj ravnoteži snaga kada je Čat, kralj [[Lazika|Lazike]], malehne kraljevine na jugoistočnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], riješio posjetiti Carigrad i od rimskog, umjesto od perzijskog vladara, zatraži potvrdu svoje titule. [[Justin I]] je primio kralja Lazike i kumovao mu na krštenju, a zatim ga je oženio rimskom nevjestom. Zauzvrat, perzijski kralj Kavadh I je pokušao nagovoriti [[Sabiri|Sabire]], nomadske konjanike srodne Hunima, da napadnu Carstvo, ali mu je Justin otkrio da sabirski poglavar istovremeno pregovara i s njim. Nakon toga, Kavadh je uništio Sabire, ali je Justinov gest protumačio kao prijateljski. U znak pomirenja, Kavadh je zatražio da car usini njegovog sina Hozroja.<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Khosrow-I|title=Khosrow I {{!}} king of Persia|website=Encyclopedia Britannica|accessdate=2016-06-18}}</ref> Hozroje je bio treći po starini među sinovima persijskog kralja, ali ga je Kavadh smatrao najsposobnijim. Usinovljenje od strane Justina trebalo je da učvrsti njegove pretenzije na sasanidski prijesto. Justin je, nakon savjetovanja sa svojim pravnicima, ponudio da se usinovljenje izvede prema barbarskim, a ne rimskim običajima (kako Hozroje ne bi mogao pretendirati i na rimsku carsku krunu), što je Kavadh ozlojeđeno odbio. Persijski kralj je zatim upao u kavkasku kraljevinu Iberiju (zapad današnje [[Gruzija|Gruzije]]) i zatražio da se tamošnja vladarska kuća odrekne [[Kršćanstvo|kršćanstva]] i prihvati [[zoroastrizam]]. Nevelika vojna pomoć koju je poslao Justin je poražena i iberijska dinastija je morala napustiti zemlju i pobjeći u [[Carigrad]]. Upadi rimske vojske na teritoriju persijske ErmenijeArmenije, preduzeti [[526]]., pokazali su se kao besplodni.
 
[[Iberijski rat]] vođen je sa promjenljivom srećom na obje strane. Justinijanov vojskovođa [[Velizar]] je [[530]]. odnio sjajnu pobjedu u bici kod [[Bitka kod Dare|Dare]], ali su naredne godine Perzijanci uzvratili pobjedom kod [[Bitka kod Kalinika|Kalinika]] na Eufratu. Mir je sklopljen tek poslije Kavadhove smrti [[531]]. godine. [[Justinijan I]] je želeći da pokrene obnovu rimske vlasti na Zapadu, sklopio [[532]]. ''Vječni mir'' s novim šahom [[Hozroje I Anuširvan|Hozrojem I]] po cijenu plaćanja ogromnog danka.