Razlika između verzija stranice "Rimsko Carstvo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 44:
}}
 
'''Rimsko carstvo''' ([[Latinski jezik|latinski]]: Imperium Romanum, [[Grčki jezik|grčki]]: Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων) označava period državnog uređenja [[Antički Rim|antičkog Rima]] nakon [[Rimska republika|Rimske republike]]. Rimsko carstvo je upravljalo svim heleniziranim državama [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i keltskim područjem [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. Tokom ovog perioda grad [[Rim]] je proširen i postao je najveći grad na svijetu (period između 100. p.n.e. i 400. godine) da bi KonstantinoplojKonstantinopolj preuzeo tu ulogu oko 500. godine.<ref>[[Ian Morris (historian)|Morris, Ian]] (October 2010) [http://www.ianmorris.org/docs/social-development.pdf ''Social Development'']. Stanford University</ref><ref>Morris, Ian (2010) ''[[Why the West Rules—For Now]]'', New York: Farrar, Straus and Giroux. {{ISBN|978-0-374-29002-3}}.</ref>
[[Rimska republika]] je bila teško destabilizovana u seriji [[Rimski građanski ratovi|građanski ratova]] i političkih sukoba. Iz tih sukoba kao pobjednik izlazi [[Julije Cezar]] koji se imenuje [[Rimski diktator|diktatorom]]. Nakon atentata na Julija Cezara 44. godine p.n.e. građanski rat i pogubljenja su nastavljena, što je kulminiralo pobjedom [[Oktavijan August|Oktavijana]], Cezarovog usvojenog sina, nad [[Marko Antonije|Markom Antonijem]] i [[Kleopatra VII|Kleopatrom]] u [[Bitka kod Akcija|bici kod Akcija]] 31. godine p.n.e. i aneksije [[Ptolomejski Egipat|Egipta]]. Nakon toga, Rimski senat mu daje svu moć i novu titulu August, obilježavajući kraj [[Rimska republika|Rimske republike]].
 
Red 51:
Period problema i opadanja moći je započeo za vrijeme cara [[Komod|Komoda]]. Atentat na cara Komoda 192. godine završio je vladavinu [[pet dobrih careva]]. Naslijedio ga je [[Septimije Sever]] čije je ubistvo dovelo do krize tokom 3. stoljeća u kojem je 26 ljudi proglašeno za cara. Kako bi poboljšao situaciju. [[Dioklecijan]] uvodi [[Tetrarhija|tetrarhiju]] koja je bila neuspješna što dovodi do građanskog rata. Rat se završava pobjedom [[Konstantin Veliki|Konstantina I]] koji je porazio svoje rivale i postao jedini vladar Rimskog carstva. Konstantin osniva novi grad [[Konstantinopolj]]. On postaje glavni grad Rimskog carstva sve do njenog raspada. Konstantin usvaja [[kršćanstvo]] koje kasnije postaje službena religija carstva. Ovaj istočni dio carstva (kasnije poznat kao [[Bizantijsko carstvo]]) postaje jedna od vodećih sila na svijetu pored rivalskog [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskog carstva]]. Nakon smrti [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]], posljednjeg cara ujedinjenog carstva, carstvo se raspada zbog zloupotrebe vlasti, građanskih ratova, barbarske migracije i invazije, vojne reforme i ekonomske depresije. [[Pljačka Rima 410.|Uništenje Rima od Vizigota]] i [[Pljačka Rima 455.|Vandala]] je ubrzalo propadanje Zapadnog Rimskog carstva, dok se ubistvo cara [[Romul August|Romula Augusta]] 476. godine prihvaća kao kraj carstva na zapadu. Istočno rimsko carstvo je trajalo još hiljadu godina, dok ga nisu [[Pad Konstantinopolja|osvojili Osmanlije 1453. godine]].
 
Rimsko carstvo je bila najmoćnija ekonomska, kulturna, politička i vojna snaga u svijetu toga vremena. To je bilo najveće carstvo tokom [[Antika|antičkog perioda]] i jedno od najvećih carstava u svjetskoj historiji. Na svom vrhuncu za vrijeme cara [[Trajan|Trajana]], prostiralo se na 5 miliona kvadratnih kilometara u kojem je živilo između 50 i 90 miliona ljudi što je u to vrijeme iznosilo oko 2o % ukupne svjetske populacije.<ref>An average of figures from different sources as listed at the US Census Bureau's [https://www.census.gov/ipc/www/worldhis.html Historical Estimates of World Population] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131013110506/http://www.census.gov/ipc/www/worldhis.html |date=2013-10-13 }}</ref><ref>{{cite journal| doi=10.2307/2118405| jstor=2118405| title=Population Growth and Technological Change: One Million B.C. To 1990| journal=The Quarterly Journal of Economics| volume=108| issue=3| pages=681–716| year=1993| last1=Kremer| first1=M.|url=http://faculty.econ.ucdavis.edu/faculty/gclark/210a/readings/kremer1993.pdf}}</ref> Na dugovječnost i ogromnu razmjeru carstva uticao je latinski i grčki jezik, kultura, religija, izumi, arhitektura, filozofija i pravo. Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], bilo je pokušaja da se uspostave nasljednici Rimskog carstva, kao što je [[Franačko carstvo]] i [[Sveto rimsko carstvo]]. Zahvaljujući teritorijalnoj ekspanziji [[Špansko carstvo|Španskog]], [[Francusko carstvo|Francuskog]], [[Portugalsko carstvo|Portugalskog]], [[Holandsko carstvo|Holandskog]], [[Kraljevina Italija|Italijanskog]], [[Rusko carstvo|Ruskog]], [[Njemačko carstvo|Njemačkog]], [[Britansko carstvo|Britanskog]] i [[Belgijsko carstvo|Belgijskog]] carstva, grčko-rimska kultura se proširila na globalnom nivou igrajući značajnu ulogu u razvoju modernog svijeta.
 
== Historija ==
Red 90:
{{Glavni|Rimska književnost}}
 
==Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ancient Rome}}