Razlika između izmjena na stranici "Bjelorusi"

Dodano 46 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
| opis slike =
| ukupno = > 9,5 miliona (2009.)
| regija13 = {{ZID|Bjelorusija}}
| pop13 = 8.159.073
| ref13 = <ref>[https://archive.is/20120526234459/belstat.gov.by/homep/en/census/p5.php Popis 1999.]</ref>
| regija1 = {{ZID|Rusija}}
| pop1 = > 807.970
| ref1 = <ref>[http://www.perepis2002.ru/ct/html/TOM_04_01.htm Rusija (2002.)]</ref>
| regija2 = {{ZID|SAD}}
| pop2 = > 700.000
| ref2 = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref>
| regija3 = {{ZID|Ukrajina}}
| pop3 = 275.800
| ref3 = <ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ Ukrajina (2001.)]</ref>
| regija4 = {{ZID|Kazahstan}}
| pop4 = 111.926
| ref4 = <ref>[http://www.demoscope.ru/weekly/2002/057/analit04.php Kazahstan (2005.)]</ref>
| regija5 = {{ZID|Latvija}}
| pop5 = 93.583
| ref5 =
| regija6 = {{ZID|Brazil}}
| pop6 = < 80.000
| ref6 =
| regija7 = {{ZID|Kanada}}
| pop7 = < 70.000
| ref7 =
| regija8 = {{ZID|Poljska}}
| pop8 = 48.700
| ref8 = <ref>[http://www.stat.gov.pl/gus/5840_3697_ENG_HTML.htm Poljska (2009.)]</ref>
| regija9 = {{ZID|Litvanija}}
| pop9 = 42.866
| ref9 = <ref>{{cite web|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)|date=|year=2001.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
| regija10 = {{ZID|Estonija}}
| pop10 = 17.241
| ref10 =
| regija11 = {{ZID|Australija}}
| pop11 = > 12.000
| ref11 = <ref>"[http://web.archive.org/web/20060924223455/http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)]" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref>
| regija12 = {{ErmenijaZID|Armenija}}
| pop12 = 1.100
| ref12 =
[[Ukrajinci]], [[Rusi]], [[Poljaci]]
}}
 
[[Datoteka:Historical borders of Belarusians.png|mini|255px|desno|Historijski prostor nastanjen Bjelorusima]]
 
'''Bjelorusi''' ([[bjeloruski]]: Беларусы / Belarus'i) su [[Indoevropski jezici|indoevropski]] narod iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljen uglavnom na teritoriji današnje [[Bjelorusija|Bjelorusije]], nešto manje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]]. Jezički i etnički su najsrodniji [[Ukrajinci]]ma, a potom [[Rusi]]ma i [[Poljaci]]ma.
 
== Porijeklo imena ==
 
Bjelarus je u srednjem vijeku označavala sjeverozapadnu [[regija|regiju]] države [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] na kojoj su u većini bila naseljena dva istočnoslavenska plemena: ukrajinsko pleme [[Derevljani]] na jugu (uglavnom područja [[Gomel]], [[Brest]] i [[Grodno]]) i bjelorusko pleme [[Dregoviči]] na sjeveru. Ime Bjelorusi (orginalno: ''Belarusi'') vuče svoje porijeklo prema toj srednjovjekovnoj regiji i [[termin]] se počeo intenzivnije koristiti tek nakon 18. vijeka. Prije 18. vijeka današnji Bjelorusi, u sklopu [[Historija Litvanije|poljsko-litvanske države]], su radi svoje pravoslavne vjere i gotovo identičnih običaja, dobili ime prema srednjovjekovnim [[Ukrajinci]]ma, odnosno njihov stariji etnonim Rusini (lat. ''Ruteni'').
 
== Bjeloruski narod ==
 
Većinu današnjeg bjeloruskog naroda čini nekadašnje slavensko pleme [[Dregoviči]] koje je nastanjivalo područje današnje sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], potom nešto manje [[Poločani]] na krajnjem sjeveru regije, [[Derevljani]] na jugu i [[Radimiči]] na istoku. Na bjeloruski narod je također utjecao nekadašnji [[Litvanci|litvanski]] i djelimično [[Poljaci|poljski]] narod koji se posebno definirao u jezičkom izražaju. Generalno govoreći, današnjim Bjelorusima u biološkom i drugom smislu su najsličniji [[Ukrajinci]], potom [[Rusi]] i [[Poljaci]]. Utjecaj ruske kulture na bjelorusko društvo je najviše ekspanzirao u sklopu razvoja [[Historija Bjelorusije|Ruskog carstva]] nakon 18. vijeka.
 
== Kratka historija ==
 
[[Datoteka:Yakub Kolas.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pjesnik i naučnik [[Jakub Kolas]] (1882-1956)]]
[[Datoteka:Yanka Kupala.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pisac [[Janka Kupala]] (1882-1942)]]
== Život i običaji Bjelorusa ==
=== Narodna muzika i instrumenti ===
 
Narodna muzika Bjelorusa je bogata a izvodi se na raznim domaćim [[Muzički instrumenti|instrumentima]]. Kao i u mnogim drugim krajevima u svijetu, ona se danas sve manje čuje, uglavnom u ruralnim predjelima, a njeno mjesto zauzeo je šund sa zapada. Od puhačkih instrumenata oni imaju dvojnu frulu poznatu kao ([[parniouka]], dvzajchatki, [[dudki]], pasvisceli, hoosli, parnyia dudki) koja se sastoji od dviju cijevi različitih dužina. U istu grupu instrumenata spada i '[[duda]]', sastoji se od mješine sačinjene od kože jazavca, koze ili teleta i s ne manje od tri cijevi različitih dužina 'soska', koja služi za upuhivanje zraka; 'perabor' koji daje melodiju i 'huk'. U južnoj Bjelorusiji poznat je rog 'roh', obično goveđi, ali se izrađuje i od drveta [[breza|breze]], [[javor]]a ili omorike. Rogovi naravno koriste lovcima pri lovu. "Dudka" je jedan od najstarijih instrumenata kod Bjelorusa, to je frula s šest rupa za prste izrađena od ražove slame. U [[Minsk]]u je zovu "Zhalejka" ili "Dudachka". Postoje i instrumenti za udaranje kao "Vuhol'nik" i "Cymbalki" ; instrumenti koja zvuk daju okretanjem: "Shmyhala" i "Trashchotka".