Razlika između izmjena na stranici "Olimpijski muzej Sarajevo"

Dodano 1.310 bajtova ,  prije 3 godine
m
nema sažetka izmjene
(Nova stranica: {{Infokutija muzej | ime = Olimpijski muzej Sarajevo | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = | opis = | mapa_tip...)
 
m
| ugrađeno =
}}
'''Olimpijski muzej Sarajevo''' otvoren je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 8. februara [[1984]]. godine na dan otvaranja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]].
 
Muzej 14. olimpijskih igaraje otvoren je s ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga od najvećih sportskih događaja održanog na području [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]].<ref name=Leka> Alma Leka, ''Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 2012.</ref>
 
Od 1984. do 1992. godine Muzej je djelovao u reprezentativnoj vili u centru Sarajeva, koju je čuveni češki arhitekta [[Karlo Paržik]] projektovao kao vilu za sarajevskog advokata i političara Nikolu Mandić. 27. aprila 1992. godine zgrada Muzeja je zapeljena i uništeni su mnogi vrijedni eksponati. Spašeni eksponati su ponovno postavljeni u novom Olimpijskom muzeju, 2004. godine, u povodu obilježavanja 20. godišnjice XIV ZOI, koji se nalazi u kompleksu [[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] u prostorijma [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta BiH]].
 
Muzej posjeduje dokumentarnu postavku o organizaciji, pripremi i realizaciji ZOI '84 te umjetničku kolekciju doniranih djela umjetnčkih djela, kolekcija Mapa svjetske grafike "Art and Sport" sa djelima umjetnika: Henry Moore, [[Andy Warhol]], [[Michelangelo Pistoletto]], kao i kolekcija savremenih bosanskohercegovačkih umjetnika: [[Mersad Berber]], [[Boško Kućanski]], [[Mehmed Zaimović]] i mnogi drugi.<ref> [http://www.okbih.ba/new/text.php?id=6 Olimpijski muzej Sarajevo]</ref>
 
Zgradu Olimpijskog muzeja projektovao je čuveni češki arhitekta [[Karlo Paržik]] kao vilu za sarajevskog advokata i političara Nikolu Mandića 1903. godine i rađena je po uzora na luksuzne evropske vile iz istog perioda.<ref> Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetnička galerija BiH]], Sarajevo 1987.</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom. Zgrada Olimpijskog muzeja proglašena je za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] kao dio graditeljske cjeline vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici.<ref> [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3075 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ]</ref> Trenutno se obavljaju radovi na rekonstrukciji zgrade. Grad Sarajevo je poduzeo aktivnosti kako bi Muzej bio otvoren prije EYOF-a 2019. koji organizuju Sarajevo i Istočno Sarajevo.<ref> [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/olimpijski-muzej-vraca-stari-sjaj Oslobođenje - Olimpijski muzej vraća stari sjaj]</ref>
 
== Literatura ==
* Alma Leka, ''Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 2012.
* [[Ibrahim Krzović]], Arhitektura Bosne i Hercegovine u periodu 1878. – 1918., [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetnička galerija BiH]], Sarajevo 1987.
 
== Reference ==