Razlika između verzija stranice "Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Ćirilična slova.
Red 12:
Posebno pažljivo i studiozno rješavana su unutrašnja pročelja, okrenuta ka jugu, najčešće u vidu lođa u drvenoj konstrukciji, u finoj i bogatoj izvedbi. Tako stambena zgrada dobiva dva pročelja, ono više reprezentativno, prema ulici, i drugo više intimno, prema dvorištu, stilski jedinstvena, oblikovana različito. <ref name="Kurto"/> Poznatiji objekti u stilu secesije su:
* [[Palata Ješue D. Saloma]] izgrаđеnаizgrađena јеje 1901. godinеgodine. АutorAutor proјеktаprojekta јеje аrhitеktarhitekt [[Josip Vancaš]]. <ref name="Spasojević">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
* [[Salomova palata]] u Titovoj ulici u Sarajevu, izgradjena 1912. godine. Autor projekta je [[Rudolf Tonnies]].
* [[Oficirski paviljoni]], izgrađeni između 1909. i 1914. godine. Autor urbanističkog rješenja, kao i projektant pojedinih objekata je Rudolf Tonnies.
Red 23:
[[Banka na Obali]] kod mosta Drvenija u Sarajevu i [[Gradsko kupatilo u Mostaru]] sa svojim arhaičko-orijentalnim elementima su primjeri secesijskog istraživanja u raznim smjerovima.<ref name="Pašić">{{Cite web |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref>
== Literatura ==
* Ibrahim Krzović - АrhitеkturаArhitektura sеcеsiјеsecesije u Bosni i HеrcеgoviniHercegovini, Kulturno nаsliјеđеnaslijeđe, SаrајеvoSarajevo
* Nedžad Kurto - SаrајеvoSarajevo 1492-1992, Oko, SаrајеvoSarajevo.
* Jela Božić, -Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.
== Reference ==